Dodjelom priznanja najboljim proizvođačima meda u subotu je u Tešnju zatvoren 11. Sajam pčelarstva, proizvoda od voća i ljekovitog bilja Tešanj 2017. Ovogodišnji organizator Sajma je Udruženje građana pčelara ''Pčela'' Tešanj u saradnji sa Udruženjem žena ''Ruka'' Kalošević.
Prema podacima konsultantske kuće “Roskill”, samo se 2015. u nekorištenim litijumjonskim baterijama nalazilo metala vrijednih dvije milijarde dolara. Gotovo sve te baterije završavaju na otpadu ili leže neiskorištene u starim uređajima.
Banke mogu da izbegnu neformalni politički uticaj, koji se po pravilu vezuje za velike kompanije, ali ga ne izbegavaju zbog želje da plasiraju velike sume slobodnih sredstava kroz kredite. Vladini ljudi sugerišu bankama da će protežirana preduzeća otplatiti odobrene kredite i takav model ponašanja se koristi svuda u svetu, ali kada se pozajmice ne vrate, dugovi ostanu na naplatu državnom budžetu, odnosno svim građanima. Ovakav „poslovni aranžman“ koštao je građane Srbije oko milijardu evra od 2000. godine.
Gotov, lakirani, masivni parket firme Drvoprodeks u 95-postotnom dijelu završi u zemljama Evropske unije, najviše u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj i skandinavskim zemljama, dok u Bosni i Hercegovini ostane tek pet posto tog parketa. Kako nam je kazao Đorđe Račić, direktor poslovnice u Srpcu, nije bilo lako izboriti se za svoje mjesto na evropskom tržištu, ali nije ni nemoguće.
Recept za funkcionisanje države bez zaduživanja liči na „Vukajlijin“ za uštede u studentskom budžetu: doručak prespavaj, za ručak si na dijeti, a za večeru ranije idi u krevet. Dakle, ako teritorija nije velika, ako nema puno stanovnika, ako se ne razvijaju usluge javnog sektora niti poseduje sopstvena moneta – nema ni spoljnog duga. Ipak, da na listama najmanje zaduženih ne budu samo poreski rajevi, bliskoistočni naftaši i najsiromašnije zemlje sveta pobrinule su se države poput Norveške.
Feminističku ekonomiju povezujem s nekom vrstom kolektivnog iskustva koje bi moglo restrukturirati naše poimanje i iskustvo rizika. Umjesto da neprekidno riskiramo kako bismo ekonomski preživjeli_e kao pojedinci_ke, moramo koristiti našu energiju tako da preuzmemo rizik za stvaranje kolektivnog iskustva nepokolebljivosti i istinske solidarnosti – gdje bi uspjeh bio mjeren na drugačiji način – a ne na osnovi GDP-a ili kategorije prihoda/zarade u koju ulazimo.
Dok poljoprivrednici najavljuju proteste, izdvajanja za poljoprivredu su iz godine u godinu sve manja. Zanimljiv je podatak da jedan poljoprivrednik stvori 94.000 KM godišnje, a on sam (ne) preživljava
Njemački „Velt“ pitao je 18 dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju da li svijetu prijeti nova finansijska kriza poput one koja je 2008. uzdrmala globalnu ekonomiju. Odgovor najvećih svjetskih ekonomskih stručnjaka je jedno izuzetno zabrinjavajuće „da“.
