Pad cijena goriva ne zaustavlja rast troškova prehrambenih proizvoda u BiH

Ilustracija

Uprkos trendovima u ekonomskim tokovima zemalja Evropske unije, a koji se reflektiraju kroz pad inflacije, zaustavljanje rasta cijena prehrambenih proizvoda, kao i poboljšanje ukupnog životnog standarda, u BiH logici u ekonomskom smislu nema previše mjesta, a dokaz pronalazimo u prilično ilustrativnom primjeru koji govori da pad cijena energenata ne proizvodi jednako “dramatične” promjene kada govorimo o cijeni određenih prehrambenih proizvoda.

Dapače, neki od njih, uprkos padu cijena goriva, i dalje poskupljuju. Uvidom u prosječne cijene koje je Agencija za statistiku BiH izračunala za januar te usporedbom s cijenama iz januara 2023. godine, vidljivo je kako su riža, hljeb te niz vrsta mesa poskupjeli iako je u međuvremenu došlo do pada cijene benzina i dizela, prenosi Večernji list BiH.

Tako je prosječna cijena dizela u januaru ove godine iznosila 2,60 KM po litri, a benzina 2,50, dok je prije godinu dana litra dizela koštala 2,90 maraka, a benzina 2,60 maraka. Budući da se cijena goriva obično uzima kao ključni razlog opravdanja cjenovnog rasta prehrambenih proizvoda, postavlja se pitanje uslijed čega dolazi do poskupljenja u brojnim primjerima, a kada se tome dodaju i dalje iznimno visoki troškovi brojnih usluga, jasno je kako su kućni proračuni većeg broja građana ove zemlje i dalje izloženi značajnom pritisku.

Tako je, primjerice, kilogram riže u januaru ove godine u prosjeku koštao 4,50 maraka, a godinu prije 4,30, dok je cijena kilograma junetine bez kosti na početku ove godine bila 20,10 KM, a u januaru 2023. znatno niža – 18,80 KM po kilogramu.

Isti uzorak možemo pratiti i kod ostalih cijena mesa. Cijena piletine tako je u prosjeku u januaru ove godine iznosila 6,70 maraka po kilogramu, a godinu prije 6,30, dok je svinjetina poskupila s 10,10 KM u januaru 2023. na 11,30 KM u januaru ove godine.

Znatan porast zabilježila je i pastrva, i to s 11,60 KM/kg na 12,20 KM po kilogramu. U kontekstu najosnovnije namirnice – brašna uočavamo zanimljivu situaciju. Uprkos činjenici da je došlo do pada cijene brašna, hljeb je ipak poskupio.

Tako je u januaru prošle godine kilogram brašna koštao 1,70 maraka, u januaru ove 1,50 maraka, dok je hljeb u godinu dana u prosjeku poskupio s 3,20 na 3,60 maraka po kilogramu. S druge strane, ipak je došlo do pada cijena niza drugih proizvoda, a neke od očitih primjera možemo pronaći kada govorimo o mliječnim proizvodima.

Tako kilogram tvrdokornog sira u prosjeku košta 15,30 maraka po kilogramu, dok je lani koštao 18,40, a pad se bilježi i na primjeru mlijeka, koje sada u prosjeku košta 2,30 maraka, dok je prošle godine za litru bilo potrebno izdvojiti prosječno 2,50 maraka.

Ilustrativan pad bilježi se i kod ulja, koje sada u prosjeku košta 2,60 maraka, dok smo protekle godine u januaru u prosjeku izdvajali 4 marke za litru. Visok udio prehrane No, usporedba životnog standarda državljana BiH s onim prosječnim na nivou Evropske unije jasno oslikava poteškoće s kojima se stanovnici BIH suočavaju svakog mjeseca, a to je posebno primjetno kada se analizira postotak udjela prehrane u ukupnoj potrošačkoj korpi na mjesečnom nivou.

Tako u prosjeku kućanstvo u EU troši oko 14,3% na hranu i bezalkoholna pića, dok u BiH taj postotak u ukupnoj potrošačkoj korpi prelazi 40 posto, a navedeni podatak jasno ukazuje na nerazmjer u visini primanja i visini cijena osnovnih prehrambenih proizvoda.

Tako je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine jučer potvrdio kako je sindikalna potrošačka korpa za februar iznosila 2898,90 KM, objasnivši kako nju čine prehrana (44,66 posto udjela u sindikalnoj potrošačkoj košarici), stanovanje i komunalne usluge (13,52 posto), higijena i održavanje zdravlja (9,46 posto), obrazovanje i kultura (10,35 posto), odjeća i obuća (10,35 posto), prijevoz (4,76 posto) te održavanje kućanstva (6,9 posto udjela u sindikalnoj potrošačkoj korpi).

Biznis.ba