fbpx

Novi put svile: lijepe poruke bankara

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u suradnji s međunarodnim bankarskim grupacijama koje djeluju na Balkanu pokreće novu kreditnu liniju tešku milijardu eura

kina balkan trgovina transport pirej aris messinis afp e1464614673230

Foto: AFP / Aris Messinis / Grčka luka Pirej u koncesiji kinsekog COSCO-a 

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u suradnji s međunarodnim bankarskim grupacijama koje djeluju na Balkanu pokreće novu kreditnu liniju tešku milijardu eura, a namijenjenu firmama malog i srednjeg poduzetništva Zapadnog Balkana (primarno Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji) s ciljem podizanja konkurentnosti za sudjelovanje u projektima koje financira Kina u okviru inicijative Jedan pojas – Jedan put (One belt, one road ili OBOR), ali i za firme koje ne sudjeluju u takvim projektima već općenito “sudjeluju u podizanju konkurentnosti regije”.

Inicijativa jedan pojas – jedan put samo je novi naziv već poznatog projekta Novi put svile. Najava nove kreditne linije dolazi desetak dana nakon skupa održanog u Trstu u organizaciji EBRD-a i Central European Initiative, svojevrsnog sastanka potencijalnih investitora. Naime, iako je Kina najavila više desetaka milijardi dolara investicija u brojne infrastrukturne, energetske i industrijske poslove, među ovim institucijama postoji konsenzus o nužnosti koordinacije ulaganja i angažiranju brojnih drugih investitora od međunarodnih financijskih institucija, Europske unije, lokalnih vlada pa do javnog i privatnog sektora. Sudionici konferencije tako su bili osim članova zaduženih za Fond puta svile i predstavnici Kineske razvojne banke, Exim banke, CITIC Group, predstavnici BRICS-a, Svjetske banke, EU, itd....

Strategije razvoja

Sveobuhvatni plan kineske vlade uključuje povezivanje resursima bogatog istoka sa industrijaliziranom, visokoobrazovanom, a jeftinom radnom snagom Balkana. Rast nadnica u Kini doveo je do poskupljenja proizvodnog procesa, stoga je Kina, kako bi zadržala globalnu kompetitivnu prednost, odlučila dugoročno to kontrolirati smanjenjem troškova prijevoza roba s istoka do ogromnog i bogatog tržišta Europske unije, a strateški najbolje područje za to su balkanske zemlje. Prednost regije koja također snižava industrijske troškove proizvodnje iz kineske perspektive predstavlja i bescarinski odnos s EU.

EU s druge strane u ovim invesitcijama vidi nadilaženje ograničenja malenih i fragmentiranih tržišta balkanskih zemalja, ili kako je to na tršćanskoj konferenciji sažeo talijanski ministar prometa i infrastrukture Graziano Delrio, “kompeticija je zdrava, ali u kooperaciji je ključ”. Jedan od istaknutih problema je tek dvadeset posto trgovinske razmjene koje balkanske zemlje imaju međusobno, dok se sav ostatak izvozi u EU, upozorio je financijski direktor EBRD-a za balkansku i mediteransku regiju Claudio Viezzoli.

Čitajući poruke koje su javnosti uputili bankari, mogao bi se steći pogrešan dojam da bankarski sektor okreće kurs te počinje ulagati značajnija sredstva u snažniji razvoj lokalne kooperacije, no ono što je zapravo od toga ostalo su “kritične” primjedbe o nestabilnim pravosudnim okvirima balkanskih zemalja, a nije točno jasno niti kakav je uravnoteženiji razvoj moguć ako znamo da se ulaganja u infrastrukturne i energetske projekte na Balkanu ne vode s obzirom na potrebe međusobnih trgovačkih puteba ovih “malih razbijenih tržišta” već se uz javna zaduživanja grade skupe autoceste koje povezuju periferiju Europe s njenim centrom i koje najvjerojatnije neće biti potpuno isplative već će se pretvoriti u gubitaše pa time i teret po javne proračune ovih zemalja.

No, osim toga, strategija razvoja Balkana izmiče iz ruku vlada ovih zemalja, a budućnost se planira u EU i Kini i s obzirom na potrebe EU i Kine, što usprkos lijepim porukama bankara ne nosi nikakvu garanciju ravnomjernog razvoja, niti razvoja Balkana s obzirom na potrebe same regije.

Bilten