fbpx

“Mnogi poslovi neće se oporaviti” Virus korona ugasio 22 miliona radnih mjesta u razvijenim zemljama

racunari kancelarija posao radnik

Foto: Goran Šurlan/RAS Srbija

U razvijenim ekonomijama je zbog pandemije kovid-19 ugašeno čak 22 miliona radnih mjesta, izvjestila je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). 

U upravo objavljenom Godišnjem izvještaju OECD o izgledima zapošljavanja, navodi se takođe da je državnim programima za očuvanje zaposlenosti, sprovedenim u jeku krize korona virusa, sačuvano oko 21 milion radnih mjesta.

Ipak, bogate nacije suočavaju se sa prijetnjom dugotrajnog rasta stope nezaposlenosti, jer mnogo nekvalifikovanih radnika, koje je pandemija raselila, teško nalazi novo zaposlenje, prenosi CNBC.

– Mnogi poslovi izgubljeni tokom krize pandemije neće se oporaviti – rekao je Stefan Karsiljo, šef OECD službe za radna mjesta i zarade tokom brifinga povodom objavljivanja izvještaja.

U maju 2021, stopa nezaposlenostu u zemljama OECD je smanjena na 6,6 posto, ali je i dalje za najmanje 1,0 procenat iznad nivoa prije pandemije.

Od 22 miliona ljudi koji su ostali bez posla širom ekonomija OECD, osam miliona je nezaposleno, a 14 miliona se smatra neaktivnim.

Stručnjaci OECD ne očekuju da se ukupna zaposlenost u zemljama članicama ove organizacije normalizuje do trećeg kvartala 2023.

Ipak, situacija sa zapošljavanjem u pojedinim zemljama, poput onih u azijsko-pacifičkom regionu, koje su pokazale da se bolje snalaze u krizi, mogla bi brže da se popravi.

U izvještaju se navodi da će kriza tržišta rada na mlade vjerovatno uticati više nego na širu odraslu radnu populaciju.

– Ožiljci u smislu zaposlenja i zarada mogli bi dugo da se zadrže kod mladih ljudi – rekao je Stefano Skarpeta, direktor za zapošljavanje, rad i socijalna pitanja u OECD.

Prema studiji OECD, uticaj kovid krize na mlade bio je u najmanju ruku dvostruko veći nego na odrasle generalno, a među najteže pogođenima su mladi u Kanadi, Sjedinjenim Državama, Meksiku i Španiji.

U izvještaju se ukazuje na to da se sve ovo dešava u situaciji u kojoj već odranije postoji problem zapošljavanja mladih i napominje da je, prema podacima OECD, bilo potrebno punih deset godina da se zaposlenost mladih vrati na normalan nivo nakon globalne finansijske krize 2008. godine.

Da bi se „efekat ožiljaka“ ublažio, ovog puta je potrebno da se preduzmu snažnije mjere za ulaganje u mlade ljude, kao što su, na primer, obuka putem prakse u preduzećima i prekvalifikacija, rekao je Skarpeta.

Prema njegovim riječima, fenomen rada na daljinu koji je podstakla pandemija predstavlja jedinu svijetlu tačku u ovoj situacije, i ohrabruje poslodavce da budu fleksibilniji i inkluzivniji u svojim radnim politikama.

Srpska info