 ažurirao je svoje prognoze i iako je naslov njegovog izvještaja još uvijek zastrašujući (inflacija dostigla vrhunac usred niskog rasta), ima mjesta i za dobre vijesti.){kind=link}
Svjetska ekonomija pokazuje male znakove poboljšanja. Međunarodni monetarni fond (MMF) ažurirao je svoje prognoze i iako je naslov njegovog izvještaja još uvijek zastrašujući (inflacija dostigla vrhunac usred niskog rasta), ima mjesta i za dobre vijesti.
Povećanja kamatnih stopa centralnih banaka počinju imati učinak: inflacija je dosegla vrhunac i počinje jenjavati. Prvi put u više od godinu dana MMF se usudio povisiti prognozu rasta svjetske ekonomije na 2,9 posto. Glavni ekonomist i direktor odjela za istraživanje, Pierre-Olivier Gourinchas, otišao je toliko daleko da je govorio o “prekretnici”.
Nakon tri godine neprekidnih šokova (između ostalog pandemija, rast cijena energije i rat u Ukrajini), još je prerano za proglašavanje pobjede. Zapravo, MMF naglašava da je prognoza rasta za 2023. slabija od 3,4 posto koliko procjenjuje za prošlu godinu i da prevladavaju rizici pada. No, iza ove oprezne poruke, ekonomisti Fonda također naglašavaju da su se stvari popravile od oktobra, kada su objavili svoja prethodna predviđanja.
“Borba protiv inflacije počinje se isplatiti, ali centralne banke moraju nastaviti s naporima”, rekao je Gourinchas, dodajući da je globalna ekonomija spremno usporiti ove godine prije nego što se sljedeće godine oporavi. “Rast će ostati slab prema histroijskim standardima, jer borba protiv inflacije i ruski rat u Ukrajini opterećuju aktivnost. Unatoč ovim vjetrovima, izgledi su manje tmurni nego u našoj oktobarskoj prognozi i mogli bi predstavljati prekretnicu, s rastom na dnu i padom inflacije.”
Hipoteza o mekom slijetanju, tj. da će centralne banke moći kontrolirati inflaciju bez izazivanja recesije, dobiva na snazi. MMF je povisio prognozu rasta za SAD za 0,4 postotna boda na 1,4 posto i, prije svega, više ne razmatra scenarij pada bruto domaćeg proizvoda u Njemačkoj i Italiji.
Njemačka prognoza poboljšana je za 0,4 boda na 0,1 posto, dok su talijanski izgledi poboljšani za 0,8 bodova na 0,6 posto. Iako se ekonomsko usporavanje čini neizbježnim, avet stagflacije u eurozoni blijedi zahvaljujući većoj otpornosti na energetsku krizu, blagoj zimi i odlučnim fiskalnim poticajima.
Velika Britanija je bila jedina velika napredna ekonomija za koju je MMF predvidio da će biti u recesiji ove godine, s padom BDP-a od 0,6 posto dok se domaćinstva bore s rastućim životnim troškovima, uključujući energiju i hipoteke.
Poboljšanja se također odnose na većinu gospodarstava u nastajanju, s Kinom koja prednjači s prognoziranim rastom od 5,2 posto, što je devet desetinki postotnog boda više nego što je MMF predviđao u oktobru. “Iznenadno ponovno otvaranje Kine utire put brzom oporavku aktivnosti”, rekao je Gourinchas.
Indija će rasti još impresivnijih 6,2 posto. Izgledi su također bolji za dvije velike ekonomije Latinske Amerike: dvije desetinke boda za Brazil, na 1,2 posto, i pola boda za Meksiko, na 1,7 posto. “Globalni finansijski uvjeti su se poboljšali kako su inflacijski pritisci počeli jenjavati. To, kao i slabljenje američkog dolara s najviše razine u oktobru, pružilo je skromno olakšanje zemljama u usponu i zemljama u razvoju,” rekao je Gourinchas.
Među negativnim rizicima, MMF je istaknuo pogoršanje pandemije Covida u Kini, moguću eskalaciju rata u Ukrajini, negativna inflacijska iznenađenja koja prisiljavaju centralne banke na pooštravanje monetarne politike, pooštravanje financijskih uvjeta, moguće napade tržišne nestabilnosti i geopolitičke fragmentacija.