Wednesday, November 20, 2024

MMF: Najveća kriza sa hranom od 2008. godine

 Foto: Ajdin Kamber, Fotobaza

Rat u Ukrajini poremetio je transport žitarica i vještačkog đubriva i izazvao najveću krizu sa hranom od globalne finansijske krize 2007. i 2008. godine. Oko 345 miliona ljudi suočava se sa nestašicama koje im ugrožavaju živote, saopštio je danas Međunarodni monetarni fond (MMF).

U novom istraživačkom izvještaju procjenjuje se da se 48 zemalja koje su najizloženije nestašici hrane suočavaju sa ukupnim povećanjem uvoznih troškova za devet milijardi dolara u 2022. i 2023. godini, zbog iznenadnog poskupljenja hrane i đubriva uzrokovanog napadom Rusije na Ukrajinu.

Iz MMF-a su naveli kako će to istrošiti rezerve mnogih osjetljivih država i onih koje su zahvaćene konfliktima, pošto već imaju finansijske probleme usljed pandemije i poskupljenja energeneta.

“Samo u ovoj godini procjenjujemo da je visokoizloženim zemljama potrebno sedam milijardi dolara za pružanje pomoći najsiromašnijim domaćinstvima”, objavili su direktorica MMF-a Kristalina Georgijeva i njeni saradnici.

Oni navode da je rat pogoršao krizu sa hranom koja raste od 2018. godine, djelimično zbog intenziviranja učestalosti i snage klimatskih šokova i regionalnih sukoba.

MMF je pozvao na brzo povećanje humanitarne pomoći kroz Svjetski program za hranu i ostale organizacije, kao i kroz ciljane fiskalne mjere u pogođenim zemljama da bi se pomoglo siromašnima.

U dokumentu se napominje da prioritet za vlade treba da bude borba protiv inflacije.

Srna

Povezane vijesti

Blokirana kontrola hrane na pesticide: Kako je ugrožena sigurnost građana?

Dok građani i organizacije upozoravaju na hitnu potrebu za kontrolama, Agencija za sigurnost hrane očekuje konkretne mjere od Vijeća ministara BiH.

Trebamo prestati koristiti plastiku. No kakve su opcije za zamijenu?

Foto: Unsplash

Za zamjenu plastike u pakovanju hrane i medicinskoj opremi, istraživači su do sada razvili nekoliko inovativnih biorazgradivih, bioloških pa čak i jestivih rješenja. Neka od njih su bioplastika na bazi škroba i celuloze, PLA – od kukuruznog škroba, zatim omoti od algi i gljiva. Svako od ovih rješenja sa sobom povlači neki dodatni problem koji s plastikom u praksi ne postoji.

Popular Articles