Foto: Depositphotos/StockPhotoAstur
Pandemija je izazvala neočekivani rast cijena nekretnina u cijelom svijetu iako se očekivalo upravo suprotno.
Pandemija je izazvala neočekivani rast cijena nekretnina po cijelom svijetu iako se očekivalo upravo suprotno – ponavljanje 2008. godine i pad cijena zbog rasta nezaposlenosti i osobnih bankrota te pojačane prodaje kuća i stanova, stoji u velikoj analizi CNN-a.
Umjesto toga, tržište nekretnina doživjelo je procvat cijena kakav nije zabilježen posljednjih 20 godina u zemljama širom svijeta, od SAD-a do Njemačke, Kine, Novog Zelanda i Perua. U 37 zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) cijene nekretnina skočile su za u prosjeku 6,7 posto u četvrtom kvartalu 2020. u odnosu na isto tromjesečje 2019. godine.
A prema stručnjacima s tržišta, ovaj balon neće tako brzo prsnuti. Naime, očekuje se da će pojačana potražnja za kućama trajati ove i iduće godine te da bi 2023. moglo zavladalo zatišje, no ne i veći pad cijena. Naime, zaduživanje je i dalje jeftino, a očekuje se skok aktivnosti na tržištu nakon otvaranja granica.
Kako za CNN govori istraživačica tržišta Kate Everett-Allen iz konzultantske kuće specijalizirane za nekretnine Knight Frank, razlog za bujanje tržišta je pomoć koju su vlade dale vlasnicima kuća privremeno zabranjujući ovrhe te milijardama koje su otišle na pomoć radnicima i vlasnicima tvrtki. To je spriječilo gubljenje domova i prodaju drugih nekretnina, ali rasle su i same cijene.
“Sve s kućnim uredom i unutar sat vremena od Londona trenutno se prodaje deset posto iznad cijene”, kažu iz britanske agencije Fine & Country. Sve je više domaće potražnje za kućama s dvorištem i vrtom izvan prijestolnica poput Londona i Pariza, a po Francuskoj rivijeri sada kupuju i Francuzi, a ne samo stranci. U popularnom turističkom odredištu na jugozapadu Engleske, Ilfracombeu, Lee Hussell iz agencije Webbers prodao je dvije kuće za 100.000 funti iznad tržišne cijene.
“Ljudi panično kupuju nekretnine. To još nisam vidio”, kaže Henry Pryor, agent iz Londona. Cijena kuća u Britaniji porasla je prošle godine za 8.5 posto, najviše od 2014. godine.
A u Americi se nije toliko kupovalo od 2006. godine. Cijene su skočile za devet posto i dalje rastu, a sada je prosječna cijena američke kuće na rekordnoj razini – oko 330.000 dolara. Agenti tvrde da se nekretnine kupuju vrlo brzo nakon što se stave na tržište. U najekstremnijim slučajevima postižu se i 70 posto veće cijene od tržišnih.
Isti trend bilježi se od Aucklanda do Šangaja i Münchena do Miamija. Njemački agenti primijetili su isto. “Tržište je jako i cijene idu gore”, kaže agent Michael Heming. Prema izvještaju konzultantske kuće Knight Frank, u Portugalu se kuće kupuju čak i na neviđeno, a cijene su skočile za šest posto u posljednjem kvartalu 2020. godine. “Mnoge kupnje su napravljene na neviđeno. Nedavno sam prodao kuću Južnoafrikancu u Cascaisu za 3.5 milijuna eura, a čovjek nikada nije posjetio taj grad”, kaže Charles Roberts iz Fine&Countryja.
U nekim zemljama je situacija na tržištu nekretnina tako užarena da su vlade pristupile mjerama “hlađenja”. U Novom Zelandu, gdje su cijene skakale za 25 posto, vlada poduzima mjere kako bi smanjila aktivnost ulagača. U kineskim gradovima Pekingu, Šangaju, Shenzenu i Guangzhou cijene su u ožujku u odnosu na lanjsku godinu bile veće za 12 posto.
“Više od 30 kineskih gradova je pristupilo ograničavajućim mjerama”, kaže Michelle Lam, ekonomistica iz Societe Generalea. No, u toj banci očekuju da će niz mjera kineskih regulatora tek malo korigirati cijene. Matthias Holzhey iz švicarske banke UBS smatra da bi vlade mogle povećati poreze na zemljišta i transakcije kako bi obuzdale rast, posebice s obzirom na to da će pokušavati popuniti proračunske deficite nakon pandemije.
Međutim, ne očekuje se da će se kamate na kredite puno dizati. Trenutno je u zemljama eurozone prosjek tek 1.3 posto. CNN ističe kako se očekuje da vlade, u pokušaju da potaknu rast nakon pandemije, još neko vrijeme neće puno dirati jeftino zaduživanje pa će ovaj sektor i dalje “žeti benefite”.
Izvor: Jutarnji list