Kako bi trebalo da izgleda privreda poslije pandemije? Zeleno, piše DW u tekstu pod naslovom “Zelena ekonomija kao izlaz iz krize”.
Skoro 200 političara, šefova kompanija, predstavnika sindikata i nevladinih organizacija zahtijevaju “zeleni uzlet” poslije krize izazvane pandemijom virusa korona, a u njihovom apelu se kaže da virus neće učiniti da nestanu klimatske promjene ili uništavanje prirode.
Ovaj apel je objavljen u novinama u Francuskoj, Belgiji, Italiji, Portugalu, Španiji i Slovačkoj. U tekstu se dalje kaže da bi klimatske promjene morale da imaju centralno mjesto u ekonomskoj strategiji EU. “Preoblikovanje u ekonomiju koja će biti povoljna za klimu, zaštita biološke raznovrsnosti i drukčije usmjerenje agrarne i prehrambene industrije pružaju priliku za brzo otvaranje radnih mjesta i rast – i mogu doprinijeti stvaranju veće otpornosti društva”, navedeno je u apelu.
Inicijator apela je francuski poslanik u Evropskom parlamentu Paskal Konfan, koji je iz stranke francuskog predsjednika Emanuela Makrona, navodi DW.
Inicijativi se priključilo 78 poslanika, uglavnom socijaldemokrata, liberala i zelenih, kao i članovi vlada iz jedanaest zemalja EU, a među njima je i njemačka ministarka za zaštitu okoline Svenja Šulce iz redova njemačkih socijaldemokrata. I brojni šefovi kompanija kao što su Unilever, E.ON, L’Oreal, Danone, Coca-Cola, H&M, Volvo, Microsoft, Renault i IKEA, kao i sindikalni savezi i nevladine organizacije potpisali su apel.
Potpisom se obavezuju da će da “pripreme ekonomije za svet budućnosti” i smatraju da privredni uspon nakon krize može da se podstakne samo “velikim investicijama”.
U izjavi se kaže da obnova privrede nudi mogućnost razvoja novog modela blagostanja. Stoga su potrebne velike investicije u novi evropski ekonomski model. On bi morao da bude produktivniji, sveobuhvatniji i otporniji na krize od sadašnjeg modela.
Prema mišljenju potpisnika već postoje instrumenti i brojne nove tehnologije za takav novi model.
Oni ocjenjuju da su se u posljednjih deset godina već desile velike promjene i navode primjere da su prije decenije postojali samo eksperimentalni modeli električnih automobila, da je energija vetra bila tri puta skuplja, a solarna čak sedam puta. Potpisnici smatraju da postoji politička volja za te promjene.
Nedavno je nova predsjednica EK Ursula fon der Lejen predstavila svoj program “Green Deal”, a EU bi se prema tom programu morala zakonski obavezati da će dostići “klimatsku neutralnost” do 2050. godine.
Prethodnih nedjelja su sve glasniji bili zahtjevi da se zbog pandemije virusa korona odlože ili zamrznu mjere za zaštitu klime.
Tako je, navodi DW, češki premijer Andrej Babiš pozvao Evropsku komisiju da zamrzne svoju strategiju za zaštitu klime “Green Deal”, ali je EK odbacila taj zahtjev.
Preuzeto sa portala akta.ba