Deficit kvalifikovaneih radnika: Ostvaruju li se upozorenje da "neće imati ko šaraf zavrnuti"?
Foto: Oslobođenje
Za 2024. je omogućeno zapošljavanje više od šest hiljada stranaca, što je znatno više nego prošle godine, pa je u našoj zemlji zaposlenje našlo njih više od 3.000
Razni zahtjevi, zaduženja, zadaci, znanje, vještine... nema šta se od radnika nije tražilo u oglasima za posao. Jasno, svi bi kvalitetnog radnika, ali došlo vrijeme da može i bilo kakav. Sada radnici biraju. Nema ko nije upozoravao da će odlazak radnika iz naše zemlje dovesti do toga da više neće biti nikoga ko će šaraf kako treba zavrnuti, a kamoli šta drugo. I tako i bi.
Po 30 radnika
Hiljade su nezaposlenih na birou, a radnika nema. Posao zapravo ni ne traže. Ljeti na Hrvatskom primorju mogu zaraditi ono što bi za godinu u Bosni i Hercegovini, o ostalim zemljama Evropske unije da i ne govorimo. Ne fali radnika, nego budala koje će raditi za džabe, kratko i jasno zaključuju, a i pomalo likuju upravo ti koji su godinama radili “džaba”. A ko će raditi sada kada smo otjerali naše radnike? Eto nama stranaca. Zvanična statistika kaže da je samo u prvoj polovini 2024. godine izdato 3.230 radnih dozvola, od toga u Federaciji BiH 1.400, u Republici Srpskoj 1.538, a u distriktu Brčko 292.
- Najviše radnih dozvola izdato je za djelatnost građevinarstva (1.071), zatim ostale uslužne djelatnosti (401), trgovina (345) i prerađivačka industrija (332), hotelijerstvo i ugostiteljstvo (235), umjetnost, zabava, rekreacija (230)… Što se tiče država porijekla stranih radnika, najviše ih je iz Turske (572), Nepala (465), Srbije (355), Indije (329), Bangladeša (246), Kine (168), Hrvatske (101). U istom periodu prošle godine državljanima Nepala bile su izdate 162 radne dozvole, a do kraja 2023. izdata je 401 radna dozvola, rekao je Boris Pupić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH za Oslobođenje.
Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini u 2024. iznosi 6.073 radne dozvole, a prošle godine iznosila je 3.995.
Aida Terzić, direktorica hotela Pino Nature na Trebeviću, kaže da su još prije dvije godine, među prvima, doveli kuhara iz Indonezije, međutim, kako je imao zdravstvenih problema, morao se vratiti.
- Više nismo zapošljavali strane radnike, jer potroši se mnogo vremena, a, recimo, dobijete radnika za kojeg ne znate kakvim će se pokazati. Poslodavci se suočavaju s raznim problemima, od toga da se ni na koji način ne mogu sporazumjeti sa uposlenima, jer ne govore ni engleski ni bosanski jezik. Odustali smo od toga, dovodimo naše ljude iz cijele BiH, imamo radnike iz Bihaća, iz Zenice... Dovodili smo i učenike ugostiteljskih škola, to je bilo dobro i za njih i za nas, učenik dobije praksu, a hotel uposlenika. Međutim, i od toga smo odustali jer iako smo imali uredno potpisan ugovor sa školom, došla je inspekcija i platili smo kaznu, kaže nam Terzić i dodaje da se snalaze.
Na dovođenje stranih radnika potroši se puno vremena, a dobijete radnika za kojeg ne znate kakvim će se pokazati, kaže Terzić
- Reorganizovali smo se, skratili meni, što se kaže. Problema s nedostatkom radnika imamo cijelu godinu. Ove je ljetna sezona počela ranije nego ikad, još u maju, prethodnih godina je sezona počinjala sredinom juna, a ako bude lijepog vremena, duže će i trajati. Od decembra već kreće zimska sezona, povećao se broj gostiju iz regije, pa dolazi naša dijaspora. I u tom periodu je manjak radne snage, jer kako ljeti naši ljudi odlaze raditi na primorje, tako zimi odlaze na skijališta, govori Terzić, napominjući da su mnogi sarajevski hoteli doveli radnike iz inostranstva.
- Svi su doveli, koliko ja znam, po dvadeset, trideset radnika iz Bangladeša, iz Indije..., primjećuje Terzić.
Suvlasnik i tehnički direktor građevinskog preduzeća iz Banje Luke Nenad Stanišljević kaže da posla ima, ali da su ponude koje stižu za nova gradilišta primorani odbijati.
- Nemamo mogućnosti da bilo šta više prihvatimo za ovu sezonu. Moramo voditi računa šta ugovaramo, jer je osnovno mjerilo - koliko možemo obezbijediti radne snage, ispričao je Stanišljević za Glas.
Nejasne procedure
Suad Ećo, vlasnik firme koja se bavi proizvodnjom i prodajom dizajniranog namještaja, smatra da su strani radnici dobro rješenje. Kaže da su se pokazali kao pouzdani i da su iskustva pozitivna. Na to da strance zapošljavamo jer rade za manje novca, ističe da poslodavci ne traže jeftinu radnu snagu, nego - radnike.
- Poslodavci daju prednost domaćoj radnoj snazi, ali ako je nema, poslodavac se okreće uvozu. Procedure su komplikovane, nejasne i dugo traju. Donosioci odluka još nisu shvatili koliko nam radnika treba. Imate podatak da je u Hrvatskoj blizu 200 hiljada stranih radnika. Je li moguće da je hrvatska privreda toliko razvijenija od naše? Nije. Ključni razlog za pad izvoza jeste nedostatak kvalifikovane radne snage koja bi mogla da odgovori ispunjavanju zadatih ciljeva i ugovora koje firma ima na stranim tržištima, ističe Ećo za Oslobođenje.
