fbpx

Da li je kupovina rezervi zlata dobra odluka?

zlatne poluge

Foto: Shutterstock

Potražnja za zlatom porasla je i u Bosni i Hercegovini. Građani u ovom plemenitom metalu vide siguran oblik ulaganja u kriznim vremenima. 

Zbog rata u Ukrajini, cijena zlata na svjetskim berzama dostiže rekorde i najviša je u posljednjih pedeset godina. Cijena zlata po unci je 1.960 dolara, a nije isključen ni dalji rast. Potražnja za zlatom porasla je i u Bosni i Hercegovini. Građani u ovom plemenitom metalu vide siguran oblik ulaganja u kriznim vremenima. Da li je kupovina rezervi zlata dobra odluka?

Bosna i Hercegovina ima tri tone rezervi monetarnog zlata, što je dva odsto ukupnih deviznih rezervi, kažu u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Najviše zlatnih rezervi u regionu ima Srbija, dok Hrvatska nema rezervi zlata. Po količini zlatnih poluga u svijetu prednjače Sjedinjene Američke Države, a zatim slijede Njemačka, Italija, Francuska. 

Da li će Bosna i Hercegovina kupovati još zlatnih rezervi, u Centralnoj banci nisu mogli da saopšte.

"Centralna banka ne može komentarasati niti javno objavljivati svoje namjere o investiranju deviznih rezervi u bilo koje instrumente, te tako ni u zlato. Cijena zlata je promjenjiva tržišna kategorija i trenutno se kreće na nivou oko 1.960 dolara po unci", naveli su iz Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Prodavci u zlatarama su nam rekli da je potražnja za zlatom porasla za 20 odsto u odnosu na prošlu godinu. Gram zlata, u zavisnosti od kvaliteta, je od 130 do 200 maraka u prodaji. 

Građani se slažu da je ulaganje u zlato siguran vid štednje, ali da zbog besparice ne mogu da izdvoje značajniju sumu novca.

Ekonomski analitičari smatraju da su u kriznim vremenima tri najčešća pravca ulaganja – u zlato, nekretnine i devize. Kupovina zlata kao najsigurnije utočište u nesigurnim vremenima najčešći je izbor srednje klase građana.

"Vidite da je u jednom momentu došlo do porasta cijene zlata za 30 odsto, da je kupovina skočila, tražnja za švajcarskim frankom, da je to logičan slijed događaja kada su krizna vremena", rekao je Aleksandar Ljuboja, ekonomista. 

Osim povećane kupovine zlata, građani sve više kupuju i dukate, čiji gram u prosjeku košta 200 maraka. Kakva će biti buduća ponuda i potražnja zlata zavisi od daljnjeg toka inflacije i geopolitičkih dešavanja u svijetu.

Izvor: BHRT