Foto: David Thielen/ Unsplash
Nafta na međunarodnim tržištima poskupjela na 68 dolara usljed geopolitičkih napetosti, jače potražnje u SAD-u i pada zaliha.
Cijene nafte porasle su u srijedu na međunarodnim tržištima na 68 dolara, uz pokušaje ulagača da procijene je li gomilanje američkih snaga na Bliskom istoku možda uvod u vojnu intervenciju u Iranu, piše Hina.
Na londonskom se tržištu barelom nakon podneva trgovalo po 44 centa višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 68,01 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 51 cent i stajao je 62,90 dolara.
Pozornost ulagača zaokupilo je ove sedmice gomilanje američkih snaga na Bliskom istoku.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je prošli četvrtak da skupina američkih vojnih brodova “plovi u smjeru Irana”, osvježivši prijetnju vojnom intervencijom od prije dvije sedmice, na vrhuncu eskalacije nemira u brojnim iranskim gradovima, s brojnim žrtvama i spaljenim zgradama. Iranske snage sigurnosti suzbile su nemire, a brojni građani izašli su na ulice u znak potpore vlastima.
“Puno naših brodova plovi u tom smjeru, za svaki slučaj… Bilo bi mi draže da se ništa ne dogodi, ali budno ih pratimo”, rekao je američki predsjednik novinarima u zrakoplovu Air Force One na povratku sa skupa u švicarskom Davosu.
Američka vojska objavila je tokom vikenda da će izvesti vježbu u bliskoistočnoj regiji “kako bi demonstrirala sposobnost angažmana, raspršivanja i održavanja vojne snage u zraku”.
U ponedjeljak su dužnosnici za Reuters rekli da su u bliskoistočnu regiju stigli nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln i nekoliko razarača s navođenim projektilima. Neimenovani dužnosnik napomenuo je istodobno da je SAD “spreman za posao” ako Iran ih poželi kontaktirati.
U utorak Trump je pojačao pritisak, napisavši na Truth Socialu da se nada da će “Iran brzo ′sjesti za stol” i pregovarati o nuklearnom sporazumu. U junu prošle godine SAD je s Izraelom napao nuklearna postrojenja u Iranu i brojne vojne lokacije. Iran je odgovorio napadom na mete u Izraelu i na američku vojnu bazu u Kataru.
Iransko predstavništvo pri Ujedinjenim narodima odgovorilo je u utorak na poruku američkog predsjednika da je Teheran “spreman na dijalog baziran na uzajamnom poštovanju i na interesima”, ali i na obranu od eventualnog napada.
Ujedinjeni Arapski Emirati upozorili su u ponedjeljak da neće ustupiti svoj teritorij ni zračni prostor za napade na Iran, a u utorak pridružila im se i Saudijska Arabija.
Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman rekao je iranskom predsjedniku Masudu Pezeškijanu da Rijad podržava sve “napore koji će razriješiti nesuglasice dijalogom” kako bi se učvrstila sigurnost i stabilnost regije, navodi agencija SPA.
Poticaj cijenama bile su u srijedu i naznake snažnije potražnje u SAD-u.
Zalihe nafte pale su u prošloj sedmici za 2,3 miliona barela i trenutno su oko tri posto ispod petogodišnjeg prosjeka za ovo doba godine, izvijestilo je ministarstvo energetike. Zalihe benzina neznatno su pak porasle, za 200 tisuća barela, a blagi rast zabilježen je i u stavci destilata poput lož ulja i dizela, za 300 tisuća barela.
Oluja Fern zatvorila je pak prošli vikend oko 15 posto američke proizvodnje, citira Reuters procjene analitičara i trgovaca. Samo u Permskom bazenu smanjena je za oko 1,5 miliona barela dnevno, procjenjuju u Energy Aspectsu.
Situacija se ipak polako smiruje i proizvodnja bi trebala potpuno normalizirana do kraja mjeseca.
Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u utorak bio jeftiniji za 19 centi i stajao je 63,50 dolara, prenosi Akta.ba.