Ilustracija
Cijene hrane blago su porasle u aprilu budući da je poskupljenje mesa, biljnih ulja i žitarica prevagnulo nad pojeftinjenjem šećera, mlijeka i mliječnih proizvoda, izvijestila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
FAO-v indeks cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u aprilu za 0,3 boda u odnosu na revidiranu vrijednost za mart iznosio je u prosjeku 119,1 bod. To znači da su na mjesečnom nivou porasle za 0,3 posto.
U martu korpa osnovnih prehrambenih proizvoda poskupjela je na mjesečnom nivou prvi put od septembra 2023. godine, i to za 1,2 posto, pokazuju FAO-vi podaci.
U odnosu na prošlogodišnji april cijene su bile niže za 9,6 posto.
Najviše je u arpilu na mjesečnom nivou poskupjelo meso, za 1,6 posto u odnosu na mart, odražavajući više cijene mesa peradi, govedine i ovčetine.
Blago su poskupjele i žitarice i biljna ulja, za 0,3 posto u odnosu na mart. Cijene pšenice stabilizirale su se u aprilu budući da je jaka konkurencija glavnih izvoznika ublažila zabrinutost zbog nepovoljnih uslova uzgoja u pojedinim dijelovima Evropske unije, Rusije i SAD-a, prenosi SEEbiz.
Poskupio je i kukuruz budući da se snažna potražnja poklopila s logističkim problemima u Ukrajini zbog oštećene infrastrukture, uz zabrinutost za brazilsku proizvodnju. Riža je pak pojeftinila za 1,8 posto, uglavnom zahvaljujući dobroj žetvi indice.
Šećer je pak pojeftinio za 4,4 posto u odnosu na mart uglavnom zahvaljujući poboljšanim izgledima za proizvodnju u Indiji i na Tajlandu i boljim vremenskim uslovima Brazilu. U odnosu na prošlogodišnji april cijene su mu niže za 14,7 posto.
Mliječni proizvodi pojeftinili su za 0,3 posto u odnosu na mart, odražavajući slabu uvoznu potražnju za obranim mlijekom u prahu i niže cijene sira pod pritiskom jačeg dolara. Maslac je pak poskupio zbog kontinuirano snažne uvozne potražnje.
Stagnacija proizvodnje pšenice
U odvojenom izvještaju o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je ponovo, marginalno, podigao procjenu svjetske proizvodnje žitarica u sezoni 2023/2024., na 2,846 milijardi tona. To bi značilo da je u odnosu na prethodnu sezonu porasla za 1,2 posto.
Marginalno su podigli i prognozu potrošnje žitarica u sezoni 2023/2024., procijenivši da će iznositi 2,83 milijarde tona, što bi, prema novim izračunima, predstavljalo povećanje za 1,4 posto u odnosu na sezonu 2022/2023.
Time bi zalihe žitarica na kraju sezone ovog ljeta trebale biti veće za 2,1 posto nego na njezinom početku i dostići 890 miliona tona. Brojka je ipak niža za četiri miliona tona no što je FAO prognozirao u izvještaju iz aprila.
Globalna trgovina žitaricama trebala bi u aktualnoj sezoni, po novim FAO-vim izračunima, porasti za 1,6 posto, na 487 miliona tona, uz veći obujam trgovine žitaricama krupnog zrna, poput kukuruza, i nešto manji obim trgovine pšenicom.
Procjena ovogodišnje proizvodnje pšenice ponovo je blago snižena, na 791 miliona tona, što bi značilo da bi se više-manje zadržala na prošlogodišnjem nivou. Dosadašnje procjene pokazivale su 1-postotni rast.