fbpx

BiH platila 56 miliona KM "penala" na neiskorištene kredite

paree

BiH je u poteklih nešto više od 21 godine, tačnije u periodu od 1998. zaključno sa 31. martom prošle godine, na ime plaćanja naknade za odobrena,a neiskorištena sredstva kreditorima platila više od 56 miliona maraka.

Ove naknade se plaćaju u priodu između dana kada kreditor zvanično odobri sredstva i dana kada BiH preuzme novac. Ovim naknadama se, praktično osigurava da kreditor već odobreni novac ne bi dao nekome drugom.

Što se tiče pojedinačnih iznoa, najveći penali, odnosno kako se to službeno zove, commitment fee, plaćeni su 2011. godine, ukupno 6,9 miliona maraka, a 2018. tek malo zaostaje po visini penala. Pretprošle godine smo po ovom osnovu kreditorima platili 6,3 miliona maraka.

Treba znati da na visinu "penala" utiče nekoliko faktora. Prije svega taj iznos zavisi od ukupnog iznoa odobrenih kredita. Osim toga, nekada se dešava da je odobravanje kredita uslov za početak realizacije nekog projekta, za rspisivanje tendera za izbor izvođača radova i slično i tada se penali plaćaju čak i ako nema nikakvih kašnjenja u realizaciji. Međutim, ne treba izgubiti iz vida da se ponekad dešava da su određene blokade i zastoji upravo najvažniji razlog za plaćanje ove naknade.

Vijeće ministara je podatke o visini commitment fee-ja ostavilo Palamentarnoj skupštini BiH na upit zastupnika SDP-a Saše Magazinovića.

- Radi se o redovnim troškovima definiranim generalnim uvjetima kreditora, odnosno međunarodnim kreditnim ugovorima. U slučaju realizacije ugovorene dinamike projekta, tj. "angažovanja" sredstava ovi troškovi zadržavaju nivo kompatibilan dinamici realizacije projekta, tj. ugovoru o kreditu. Usporena dinamika "angažiranja" odobrenih kreditnih sredstava može biti uzrokovana po više osnova, npr. kašnjenja u implementaciji po infrastrukturnim i drugim projektima, neblagovremena realizacija aktivnosti utvrđenih kao uvjet za "korištenje" ugovorenih kreditnih sredstava kao što je donošenje zakona i dr. - navodi se u odgovoru Vijeća ministara.

Treba napomenuti da se ovaj novac ne plaća u cijelosti iz državnog budžeta, nego naknadu plaćaju krajnji korisnici kredita, kao što su lokalne zajednice, kantoni, entiteti, javna preduzeća i slično.

Postojali su pokušaji povećavanja efikasnosti u realizaciji kredita, kako bi se smanjio iznos plaćenih "penala". ali svim provedenim mjerama se nije uspjelo izbjeći stvaranje i plaćanje ove obaveze.

Oslobođenje