Neprekidno smo izloženi medijima, stalno na telefonima, a rijetko imamo priliku naučiti kako da se zaštitimo, da promislimo prije nego podijelimo vijest ili neku objavu. Važno je savladavati naučiti alate za sigurno i kritičko mišljenje, istakli su učenici iz Breze.
Fondacija Infohouse Sarajevo, uz podršku Adriatic Fondacije i Ministarstva obrazovanja ZDK započela je realizaciju edukativnog programa “FiF – Fakt i Fejk”namijenjenog djeci i mladima (viši razredi osnovne škole i prvi i drugi razred srednje škole) u Brezi, Varešu i Kaknju.
Prva stanica bila je Breza, gdje smo na dvodnevnim radionicama sa učenicima OŠ “Enver Čolaković”, OŠ “Safvet beg Bašagić”, te MSŠ “Mehmedalija Mak Dizdar” učili o važnosti medijske pismenosti i sigurnosti na internetu.
Istraživanje u 19 zemalja EU (EU Kids Online 2020: Survey results from 19 countries) pokazalo da djeca i mladi pametne telefone koristi “svakodnevno” ili “gotovo čitavo vrijeme”, da sve više vremena provedu na internetu. I to je danas postalo gotovo uobičajeno.
Povećati otpornost
No i djeca i mladi svjesni su da ne dobijaju odgovarajuću potporu ili savjete, rekli su nam da se u slučaju suočavanja s negativnim iskustvima na internetu, za pomoć većinom obraćaju roditeljima i prijateljima, a tek rijetko učiteljima ili stručnjacima čiji opis poslova obuhvaća i pomoć djeci u virtualnom svijetu.
I priznali su da najviše informacija upravo dobijaju s interneta, te da ih ne provjeravaju, da se često osjećaju izmanipulirani, da ne znaju razlikovati istinu od laži objavljenih na internetu ili prepoznati teorije zavjere.
– Dosadašnja istraživanja pokazuju kako medijska pismenost u BiH nije visoko na ljestvici prioriteta kreatora medijskih i obrazovnih politika. Značajno je od početka obrazovanja (a i ranije) razvijati kritički pristup medijskim sadržajima i medijima. Povećanje znanja učenika o medijskoj pismenosti direktno se reflektira i na unapređenje njihovih kompetencija. Cilj je povećati otpornost mladih spram dezinformacija, fake news i medijskih manipulacija – naglasila je edukatorica Senka Kurt.
I zato su radionice u Brezi bile višestruko korisne.
U edukativnom smislu – isticana je uloga medija, kako funkcioniraju, zašto su bitni, ko ih osniva, zašto, kome služe, a kome bi trebali služiti, ko ih posjeduje, kontrolira. Naravno, govorilo se o “korisnim i štetnim” medijskim sadržajima, o novim tehnologijama, kako mladi mogu utjecati na formiranje javnog mnijenja i stavova. I naročito, kako mediji mogu utjecati na svakodnevni život i odvesti nas u oba smjera – učiniti gorim, ali i kvalitetnijim.
Za početak ispunjen je cilj, učenici i mladi dobili su upute kako unaprijediti kompetencije za prepoznavanje medijskih dezinformacija, što je u Europi odavno već “obavezno gradivo”, posebno i zbog činjenice da sve više mladih, prema istraživanjima, a o tome kod nas nema niti govora, doživljava nasilje u virtualnom svijetu.
Imamo dileme
U vremenu kad je teško i prebrojati medije, te još teže prepoznati one koji šire dezinformacije i lažne vijesti, na testu medijske pismenosti često padaju i medijski profesionalci i odrasli.
– U takvom okruženju najviše pažnje potrebno je posvetiti mladima, posebno učenicima osnovnih škola. Imala sam priliku da već ranije prisustvujem sličnim radionicama, ali znanja u ovoj oblasti nikada dosta. Imam uvijek dilemu da li je tačno ono što pročitam ili čujem. Nismo još učili kako se ponašati iza tastatura kada su u pitanju društvene mreže. A svjesna sam da mnogi moji vršnjaci osjete kako je bolno kad se nađete na meti anonimnih komentatora, koji ponekad nisu dobronamjerni ili žele da vas ponize ili povrijede – kazala je srednjoškolka Anela.
Svjesni su učenici da bez slobodnih medija nema ni slobode, ali da sloboda nosi odgovornosti i da zato treba kritizirati, analizirati, propitivati medije, društvene mreže, njihovo postojanje i djelovanje.
– Trebalo nam je vremena da shvatimo da na društvenim mrežama nismo samo korisnici nego i autori medijskog sadržaja i da naše odluke u online svijetu imaju posljedice. Zato je važno savladavati medijsku pismenost, naučiti alate za sigurno i kritičko mišljenje. Na nama ostaje svijet i mi ćemo uskoro imati priliku da glasamo, gradimo novo demokratsko društvo – svjesna je Rumejsa iz MSŠ „Mehmedalija Mak Dizdar“.
Emir iz OŠ „Enver Čolaković“ ističe da radionice i edukacije o medijskoj pismenosti služe upravo tom cilju da se savladaju alati, tehnike i metode, kojima se mogu koristiti kako bi se zaštitili u medijskom svijetu.
– Danas smo neprekidno izloženi medijima, priznajem, stalno smo na telefonima. Do sada nismo imali priliku da naučimo kako da se zaštitimo, kako da promislimo nekoliko sekundi prije nego podijelimo vijest ili objavu koja nam se na početku ne čini niti istinitom, niti korisnom, a može nekome naštetiti. Čini mi se da trendovi komuniciranja na društvenim mrežama postaju sve opasniji i ovo je bio baš dobar način da zastanemo, promislimo, kako nam je rečeno, upotrijebimo razum – kaže on.
Puno prostora za pogreške
Zajednički je zaključak – danas je više nego ikada ranije bitno propitivati svijet u kojem živimo, a posebno propitivati medije. Danas je više nego ikada ranije potrebno propitivati i kritički posmatrati medije, razmišljati, analizirati, provjeravati.
U online prašumi ima toliko prostora za pogreške. A uz dobre alate mogu se zaobići, spriječiti, prevenirati.
Uskoro slijede nove radionice, zajednički mentorski rad, te volonterske online akcije.
Mladi Breze imaju već nekoliko ideja. Prepoznali su koji ih problemi muče i vjeruju da će uz dobre alate i pomoć društvenih mreža skrenuti pažnju i ponuditi rješenja.