Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, najviše građana iz knjige državljana se ispisalo 2003. godine i to oko 9 000. U narednim godinama broj odricanja državljanstava se smanjivao, da bi se 2016. godine situacija ponovo promijenila, od kada se bar jedan građanin BiH dnevno odrekne svog državljanstva.
Podaci pokazuju da je Bosna i Hercegovina u posljednjih 20 godina ostala bez više od 80 000 državljana, što znači da u BiH više nema stanovnika veličine jednog grada.
Demografi upozoravaju da je problem jer država ostaje bez radnog i reproduktivno sposobnog stanovništva, koje se odlučuje za državljanstvo druge zemlje najčešće iz ekonomskih razloga ili egzistencijalnih problema.
– Smatramo da je relativno povećanje osoba koja su se u 2016. godini odrekla bh. državljanstva uglavnom posljedica ažuriranja evidencija u zemljama Evropske unije (EU), koje se sprovodi kao jedna od bezbjedonosnih mjera prema migrantima. U pitanju su najviše naši građani koji su u zemlje Zapadne Evrope odselili za vrijeme ili neposredno nakon rata u BiH i koji se do sada nisu odrekli svog državljanstva, a po zakonu su to morali da urade – objašnjava pomoćnik ministra Milan Zjajić.
Osobe koje se odriču državljanstva nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već imaju ili im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države.
Međutim, najčešći razlozi odricanja državljanstva su, u stvari, pravo na nekretnine, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu, ili radno-pravni status.
Mirza Omerović koji u Austriji živi od 2003. godine, bh. državljanstva se odrekao prije nekoliko godina iz, kako kaže, čisto praktičnih razloga.
– Iskreno, nije to bila laka odluka, ali kad realno pogledamo stvari, ja u Beču živim 15 godina i mnogo mi je lakše sa dokumentima države u kojoj trenutno radim. Sa druge strane, moramo shvatiti da austrijski pasoš nudi mnogo više mogućnosti. Ja sada mogu mnogo više da putujem, mogu da živim ili radim bilo gdje u Evropi, tako da sam u jednom trenutku shvatio da meni pasoš BiH, u stvari, nije ni potreban, iako bih najviše volio da imam oba državljanstvo – kazao je Omerović.
Taksa koju građanin BiH mora platiti, ukoliko se želi odreći državljanstva je 800 maraka (oko 407 eura), a ukoliko se vrši putem diplomatsko-konzularne mreže BiH u inostranstvu, plaća se i konzularna taksa.
Prema podacima Ministarstva, tokom 2017. godine na ime taksi uplaćeno je, skoro 1,5 miliona maraka (oko 764 500 eura).
– Cijeli postupak, uključujući sve takse i ispisnice iz BiH koje sam morao da izvadim, mene su koštale oko 5 000 maraka (više od 2 500 eura), a sam prelazak sa jednog na drugo državljanstvo trajao je dvije godine. Ipak, nije mi žao. Kad se sjetim kako su me na slovenačkoj granici sa pasošem BiH maltretirali, a kako im sada samo mahnem rukom, to je neprocjenjivo – objašnjava Omerović.
Demograf iz Sarajeva Hasan Zolić smatra da situacija gdje se ljudi sve više odriču bh. državljanstva nimalo ne iznenađuje, ali da u zemlji gdje više ljudi umire nego što se rađa, to može predstavljati problem.
– Ovo je i de facto i de jure iseljavanje, jer ako ljudi traže promjenu državljanstva, oni se vjerovatno više nikada neće vratiti u BiH, niti će vratiti svoje domicilno državljanstvo. Ono što je najbolnije je što su to radno aktivne i reproduktivno sposobne osobe, a kad takve osobe zauvijek napuštaju zemlju, znate ko u toj zemlji ostaje – kaže Zolić.
Prema mišljenju stručnjaka, sporazum o dvojnim državljanstvima sa zemljama u Evropi sigurno bi doprinio da se građani Bosne i Hercegovine ne odriču svog državljanstva u ovolikom broju.
Za sada sporazum o dvojnim državljanstvima BiH je potpisala sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom, dok su u najavi pokušaji uspostavljanja sporazuma sa Crnom Gorom i Turskom.
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, ostale zemlje u Evropi nisu izrazile spremnost da sa BiH potpišu sporazum o dvojnim državljanstvima.