Foto: BN
Iz Evropske komisije stigla je još jedna kritika na račun Bosne i Hercegovine. U Izvještaju o napretku BiH za 2023. godinu je istaknuto da alati za zamrzavanje, upravljanje i zapljenu kriminalne imovine u Bosni i Hercegovini nemaju dovoljan učinak.
Dok političari godinama ne prestaju da najavljuju borbu protiv kriminala, konkretne aktivnosti i jačanje mehanizama za stvarnu borbu protiv kriminalnih aktivnosti izostaju.
“Кriminalne organizacije koriste zakonske i administrativne slabosti, dok je policija podložna političkim uplitanjima. Finansijske istrage i zapljena imovine su takođe uglavnom neefikasne”, navedeno je u Izvještaju Evropske komisije o napretku BiH u 2023. godini.
Ovakva ocjena je očekivana, kažu u opoziciji, jer godinama u BiH niti ima političke volje niti efikasnih zakona koji bi promijenili ovakvo stanje.
“Imam osjećaj da vlastodršci ili aktuelna vladajuća elita nema hrabrosti ili ne želi da se ozbiljno uhvati u koštac sa tim izazovima jer bi došli do sami sebe”, kaže Branislav Borenović, predsjednik PDP-a.
U izvještaju Agencije za upravljanje oduzetom imovinom Republike Srpske tako postoji čak 5 uzastopnih godina u kojima privremeno nije oduzeto ništa od novca ili imovine stečene nezakonitim radnjama.
“Za pet godina od 2018. Agencija nije dobila na raspolaganje ništa od imovine koja je privremeno oduzeta”, kaže Ivana Korajlić iz Organizacije Transparensi BiH.
Zakone o oduzimanju nezakonite imovinske koristi, imaju i Republika Srpska i Federacija. Takođe oduzimanje nezakonito stečene imovine je uređeno u okviru krivičnih zakona, međutim konkretne aktivnosti godinama izostaju.
Brojni zakoni su doneseni, institucije uspostavljene, a od političara se nebrojeno puta čula najava borbe protiv aktera nezakonitih radnji. Međutim milioni maraka nezakonito stečenog novca i imovina ogromne vrijednosti stečena na isti način i dalje nisu oduzeti. Sve ovo otvara pitanje ko je odgovoran i zašto smo i dalje prostor gdje je moguće uživati u blagodetima koje su stečene na kriminalan način?
Eksperti za ova pitanja objašnjavaju da osnovni uzrok nepostojanja značajnijeg oduzimanja nezakonito stečene imovine stoji u višegodišnem odsustvu potpune primjene ovih zakona.
“Primjena tih zakona i dalje ostaje jako problematična. To jednostavno nije postala redovna, uobičajena tužilaštava i sudova da u okviru istraživanja organizovanog kriminala i sličnih krivičnih djela primjenjuju oduzimanje nezakonito stečene imovine “, kaže doktor kriminalističkih nauka, Eldan Mujanović.
Ovakve kritike iz Brisela su očekivane, smatraju naši sagovornici dobro upućeni u evropska pitanja.
Institut oduzimanja nezakonito stečene imovine ima svoje uporište u temeljnom pravnom odnosno civilizacijskom principu da niko ne može zadržati protivpravno stečenu imovinsku korist. Nažalost, zvanični podaci, nedostatak političke volje da se išta mijenja i upozorenja eksperata jasno ukazuju da će brojni akteri kriminalnih i korupcijskih aktivnosti u Bosni i Hercegovini i dalje neometano da koriste novac, kuće, vozila i preduzeća koji su stečeni na kriminalan način.