Foto: Nezavisne
Prvi kvartal ove godine obilježen je značajnim padom izvoza električne energije iz BiH.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, izvoz struje u periodu januar – april 2024. manji je za 281,58 miliona KM u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Prvi razlog
Fahrudin Tanović, izvršni direktor za proizvodnju „Elektroprivrede BiH“, kaže za “Avaz“ da je proizvodnja iz hidroelektrana bila znatno manja nego u istom periodu prošle godine, jer nije bilo snijega, pa su prirodni dotoci dosta smanjeni.
– Proizvodnja iz termoelektrana je bila veća nego prošle godine, ali to nije mogla nadomjestiti. Treći razlog je bio što je cijena na tržištu u nekim periodima bila manja nego što je naša proizvodna cijena, pa se nije isplatilo prodavati po nižoj cijeni – kaže Tanović za “Avaz”.
Vrijednost izvoza električne energije u 2022. i 2023. godini bio je veći od milijardu maraka, ali u „Elektroprivredi BiH“ ne očekuju da će cijene struje kakve su bile nakon početka ruske agresije na Ukrajinu ponovo biti dostignute.
Količine uglja
Trenutno cijene na berzama variraju, zavise i od doba dana, pa su sve dugoročnije procjene nemoguće.
– Sada, kada solari rade i cijene znatno padaju, u periodu od 11 do 17 sati pokušavamo malo i kupovati da bismo sačuvali količine uglja i vode, a kad cijene porastu od 20 ili 21 sat, onda to prodajemo – ističe Tanović.
Berza električne energije
Razlog leži u činjenici da je BiH jedina država u Evropi koja nema berzu električne energije. Osnivanje berze je obaveza stara 18 godina, preduvjet za integraciju u jedinstveno evropsko tržište.
– Željeli bismo da berza bude formirana na nivou države, ali to vrlo teško politički ide. Bez toga se ne možemo direktno pojaviti na berzi, već moramo ići preko posrednika – naglašava Tanović.
Jedan blok u TE “Tuzla“ već je zatvoren, a do 2027. godine trebaju biti zatvorena još dva, čija je proizvodnja, zato što nije ulagano u njih, drastično manja.