Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Kantonalni sud u Sarajevu donio je pravosnažnu presudu kojom je utvrđena diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika.
Presuda se odnosi na javni istup tadašnje zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo, Samre Ćosović Hajdarević, koja je na Facebooku, nakon najave prve Bh. povorke ponosa 2019. godine, objavila status koji je, između ostalog, sadržavao pozive na segregaciju, izolaciju i diskriminaciju LGBTIQ osoba: “Svako ima pravo na život kakav želi, tako isto imamo i mi svoje pravo da biramo s kim želimo da živimo. Želim da se ovakvi ljudi izoluju i sklone što dalje od naše djece i društva. Neka idu negdje drugo i prave sebi grad, državu, zakone i svoja prava koja im niko neće osporavati. Ali ovdje NE!”
Sarajevski otvoreni centar, kao organizacija koja radi na unaprjeđenju ljudskih prava LGBTI osoba i žena, podnio je tužbu protiv zastupnice, tvrdeći da je svojim javnim istupom diskriminisala LGBTI osobe i poticala na mržnju. O ovom predmetu 2022. donesena je prvostepena presuda na Općinskom sudu u Sarajevu, nakon čega je tužena iskoristila pravo na žalbu, ali je ista odbačena kao neosnovana.
‘’Kantonalni sud je ovom presudom u cijelosti potvrdio stav prvostepenog suda te jasno naglasio da izjava koju je tužena dala 01.04.2019. godine predstavlja govor mržnje. U tom smislu sud navodi da, iako Zakon o zabrani diskriminacije izričito ne koristi termin ‘govor mržnje’, isti ga definiše kroz dva oblika zabranjenog ponašanja: uznemiravanje i podsticanje na diskriminaciju. Ova presuda predstavlja važan iskorak u zaštiti ljudskih prava i snažnu poruku da se govor mržnje neće tolerisati. Vjerujem da će ohrabriti i druga udruženja i organizacije da koriste mehanizam kolektivnih tužbi kada je povrijeđeno pravo na jednako postupanje većeg broja osoba, naročito pripadnika ranjivih i manjinskih grupa.’’ – kazala je advokatica Dženana Hadžiomerović.
Ova presuda predstavlja prelomni trenutak za zaštitu ljudskih prava u BiH. Po prvi put, sud je potvrdio da su seksualna orijentacija, rodni identitet i spolne karakteristike stvarni i primjenjivi osnovi zaštite od diskriminacije. Iako su ovi osnovi uvedeni u Zakon o zabrani diskriminacije još 2009. godine, bilo je potrebno skoro 17 godina da dođe do prve pravosnažne presude.
Iz Sarajevskog otvorenog centra, koji vodi više strateških parnica pred sudovima u BiH koje se odnose na ljudska prava LGBTI osoba, smatra da je ovaj slučaj dokaz da pravna zaštita postoji i da institucije mogu i moraju reagovati.
‘’Sloboda izražavanja jeste zaštićeno pravo, ali ona ne uključuje pravo na pozivanje na diskriminaciju i segregaciju. Javni govor, posebno govor političara i javnih osoba, nosi sa sobom odgovornost i ne smije služiti za dehumanizaciju i isključivanje bilo koje društvene skupine. Ova presuda potvrđuje značaj postojanja Zakona o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini i predstavlja mali, ali važan korak na dugom putu ka punoj primjeni standarda koje taj zakon propisuje.“ – rekao je Darko Pandurević iz Sarajevskog otvorenog centra.