Dugogodišnja priča oko izgradnje kolektora u Mostaru uvijek je aktuelna i jedna od glavih tema u gradu na Neretvi.
Ambasada Švedske, jedan od donatora ovog višemilionskog projekta, najavila je da će zbog netransparentnosti u izgradnji kolektora prestati ulagati sredstva u Mostar.
Deelegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Aner Žuljević kazao je za Vijesti.ba kako se ovaj veliki projekat očigledno pretvorio u pljačku kreditnih sredstava.
“Sistem prečišćivača otpadnih voda u Mostaru famozni kolektor koji se zadnjih godina gradi u gradu na Neretvi je predstavljao generacijski projekat koji je danas više nego očigledno pretvoren u potpuni građevinski promašaj i bezočnu pljačku kreditnih sredstava”, kaže Žuljević..
On dodaje da su građani više godina trpili haos i uništavanje vlastitih vozila, a danas nemamo niti jednu relevantnu informaciju šta se dešava sa realizacijom samog projekta.
“Netransparentnost, nekvalitet, neprofesionalnost, neorganizovanost jednom riječi haos je kontinuirani pratilac ovog projekta koji je očigledno ništa drugo nego ogledalo vlasti koja zadnjih dvadeset godina vlada Mostarom”, kaže on.
Žuljević postavlja pitanje gdje su inspekcije, gdje su nadzori, gdje su unutrašnje službe kontrole, šta radi tužilaštvo, pa je li moguće da je kompletan državni sistem kapitulirao pod brukom, lopovlukom, sramotom i javašlukom koji nam je priredila politika realizacijom ovog projekta?
“Rupe koje se ukazuju na netom završenim lokacijama, haos potopljenih ulica nakon malo jače kiše su svakom ozbiljnom dovoljne da vidi kako je ovo jasno propao projekat koji je rezultirao većom štetom nego koristi za grad Mostar”, kaže Žuljević.
Nadlezne institucije, nastavlja Žuljević, a posebno Tužilaštvo HNK, moraju prestati da se prave slijepi i gluhi, jer postoji dovoljan broj informacija koje su relevantne za pokretanje postupaka po službenoj dužnosti za utvrđivanje odgovornosti za ovakvo stanje koje danas imamo kako bi javnosti konačno ponudili odgovore:
– koliko je projekta završeno?
– koliko je ukupna cijena projekta?
– koliko su krediti i u kojim rokovima se vraćaju, a koliko grantovi?
– koliko je planirano novca da se potroši po tenderima/dionicama a koliko je potrošeno?
– koliko nedostaje novca da projekat bude u potpunosti pušten u eksploataciju?
– ko je nadzor radova i gdje su mu nadzori?
– koliko je vremenska garancija na radove?
– kad će kolektor proraditi i zašto nije još?
– da li je istina kako je Mostar faktički u realizaciji imao dva kolektora i zašto su se radile trase umjesto obalom Neretve bulevarom i Titovom ulicom?
“Informacije o vrijednosti projekta variraju i govori se o preko 100 miliona KM, što je gotovo dva godišnja gradska budžeta i to dovoljno govori o kako megalomanskom lopovluku se radi”, ističe on.
Zbog svega navedenog, Žuljević podsjeća da je krajem 2019. na sjednici Doma naroda tražio od finansijskih institucija i partnera koji su donatori i kreditori ovog projekta da sa svoje strane javno prezentuju podatke koje imaju o vlastitom nadzoru utroška kreditnog novca koji će ionako vraćati građani Mostara, a ne, kako je kazao, lopovi u kravatama koji drže grad taocem zadnjih 20 godina.
“Mostar će se kao grad teško moći zadužiti u budućnosti za bilo kakve razvojne projekte nakon ovakve sramote u međunarodnim finansijskim i diplomatskim krugovima kojoj smo svi zajedno izloženi radi lopova u liku i djelu SDA i HDZ ne samo na kolektorima nego i na deponiji i inim drugim projektima”, zaključuje Aner Žuljević.