Foto: Impuls
Domaća proizvodnja u BiH gotovo je uništena, a naši kapaciteti ne mogu pokriti ni polovinu potreba stanovništva. Dok je neobrađenog zemljišta još mnogo, farmeri upozoravaju na opstanak u sve težim uvjetima. Ključno je pitanje: kakvu hranu zapravo jedemo?
Više od 60% potrebne hrane Bosna i Hercegovina uvozi. Kašnjenja poticaja, nesistemska podrška, izostanak povlačenja EU sredstava – sve to sada dolazi na naplatu. Domaće meso sada je teško i naći, a ako se aktuelni trendovi nastave u potpunosti će na tržištu dominirati uvozno meso.
“Ono što je evidentno i gdje imamo mali pad je proizvodnja svježeg goveđeg mesa i ljudi se ne odlučuju pretjerano puno u ulazak u to. Tu moramo poraditi da ljudi ostvaruju poticaje”, rekao je Kenan Muratović, pomoćnik ministra za poljoprivredu FBiH.
Cijene rastu
Cijene su u isto vrijeme vrtoglavo rasle. Oni koji proizvode hranu kažu da se ovaj posao isplati, ali da od njega mnogi bježe.
“Isplati se raditi, isplati! Dobre su pare. Ove godine paradajz nije bio ispod 2 KM na veliko. U plasteniku tri tone puta dva… gdje je špinat, itd. Znači dobro je, treba raditi”, rekao je Safet Alispahić.
Pijaca u Zenici vrvi od posjetitelja, a ponuda je raznovrsna. Sada je za zimnicu potrebno mnogo više novca nego prije.
“Paprike su 3 KM, prva klasa. Žute paprike su 3 marke kilogram, bijeli luk je 12 KM kg, ovaj fini krupni… kupus je sedam maraka vreća”, rekli su nam.
Na policama ispravna i sigurna hrana
Usljed pada standarda mnogi nisu u stanju priuštiti kvalitetne i raznovrsne obroke. Utjeha je, kažu iz Instituta za zdravlje, što je kontrola kvalitete hrane na zadovoljavajućem nivou, pa je na policama zdravstveno ispravna i sigurna hrana.
“Ako se prisjetimo pandemije vidjelo se koliko je važno da imamo vlastitu proizvodnju, a da ne ovisimo o uvozu. Mi svakodnevno laboratorije u BiH vrše kontrolu, subjekti unutar svojih pogona vrše, potom inspekcije vrše. Sva ta hrana dolazi u laboratorij koji garantuje da je ona zdravstveno ispravna”, rekao je Muamer Mandra, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Ipak, situacija je takva ukoliko pogledamo standarde i odredbe u Bosni i Hercegovini. Problem je što naša legislativa i propisi nisu usklađeni sa EU.
“Ne može planirati prodaju te robe u EU, ali može bez problema u BiH. Imali smo naprimjer fosmet u pojedinom voću, pošiljka je vraćena bilo je riječ o izvozu iz BiH. Potom je naš inspektor uzeo uzorak i urađena pretraga i u skladu je sa propisima BiH. Dakle, njih mi sada ovdje jedemo”, rekao je Sanin Tanković, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.
Najavljeni novi koraci zaštite
Iz federalnog ministarstva trgovine najavljuju nove korake ka zaštiti potrošača. Jedna od mogućih je i vidljivija obavijest o porijeklu proizvoda.
“Tako kada kupujete pored cijene proizvoda da bude istaknuta zastava iz koje zemlje potiče ta roba”, rekao je Amir Hasičević, ministar trgovine FBiH.
Umjesto pojačane vlastite proizvodnje, povećava se spisak država iz kojih uvozimo hranu. Ona jeste zdravstveno ispravna, ali je vrlo jasno da određeni dio ne ispunjava standarde Evropske unije.