Prosjačenje na ulicama Srpske i dalje je prisutno, a prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske tokom deset mjeseci prošle godine evidentirano je 314 prekršaja koji se odnose na ovu pojavu, što je za 6,8% manje u odnosno na isti period godinu ranije.
Od ukupnog broja izvršilaca prekršaja 180 je romske pripadnosti, a evidentirano je i 17 lica koja se dovode u vezu sa prosjačenjem, a koji nisu počinioci prekršaja. Od tog broja, 11 lica je romske pripadnosti, i to osam djece do 14 godina i tri lica starosti od 14 do 18 godina.
"U 2020. godini evidentirano je 376 prekršaja po članu 26 Zakona o Javnom redu i miru koji se odnosi na prosjačenje. Pored toga, evidentirana su 22 lica koja se dovode u vezu sa prosjačenjem, a nisu počinioci prekršaja", kažu u MUP-u Srpske za "Nezavisne novine".
Sociolog Ivan Šijaković smatra da je potrebno istražiti uzrok prosjačenja, te na taj način pokušati eliminisati tu pojavu.
"Dobar deo tog prosjačenja je neka vrsta iznude koju rade organizovane kriminalne grupe. One nađu ljude koji su siromašni i koji i inače tragaju za sredstvima za preživljavanje kao što su Romi, hendikepirani ljudi ili lutalice", kaže Šijaković za "Nezavisne novine".
Kako kaže, on pretpostavlja da kriminalne grupe dovode i mnogo Roma iz Srbije, te da naveče dolaze po njih i uzimaju zarađeni novac, te dodaje da država mora zaštititi te ljude, jer oni ne prose samo svojom voljom već i prinudom.
"Država treba da se pobrine i za ostale etničke grupe koji čine ostatak izvršilaca prekršaja. Treba pokušati rešiti njihov problem davanjem nekog primarnog dohotka svakog meseca. Dati im 1.000 KM, a da oni za to mogu kupovati samo domaću robu", navodi Šijaković.
On kaže da je to teško učiniti s Romima, jer čim zadovoljite jednu romsku grupu, iz nekog kraja svijeta, poput Rumunije, Bugarske ili Srbije dolazi druga grupa.
Iz Institucije Ombudsmana za djecu Srpske kažu da oni nisu zaprimili prijave kojima se ukazuje na povredu prava djeteta prosjačenjem u tekućoj godini.
Oni ističu da je prosjačenje jedan od najtežih oblika ekonomske eksploatacije djece, jer su djeca zatečena u prosjačenju neposredno izložena situacijama koje ugrožavaju i njihov život.
"Djeca koja žive i rade na ulici su žrtve i nasilja i zanemarivanja djece u najtežem obliku. Uslovi u kojima djeca žive i rade na ulici ozbiljno ugrožavaju, prije svih, pravo na život i zdravlje ove djece, a zatim i čitav niz drugih prava", ističe za "Nezavisne novine" Dragica Radović, ombudsman za djecu RS.
Ona navodi da uzroci pojave prosjačenja mogu biti različiti i da roditelji djece zatečene u prosjačenju isključivo se pravdaju siromaštvom. Iako ekonomska situacija porodice spada u rizične faktore, Radovićeva kaže, da se nikako ne opravdava odnos roditelja prema problemu prosjačenja.
Iz Ombudsmana kažu da podnošenje prekršajnih prijava protiv roditelja ne daje rezultate, te da je za rješenje ovog problema neophodan sistemski pristup uvođenjem konkretnih preventivnih programa i aktivnosti.
Kada je riječ o kaznama, prema Zakonu lice koje prosjači ili navodi drugog na prosjačenje biće kažnjeno se novčanom kaznom od 200 KM do 800 KM.
"Takođe, lice koje na prosjačenje navodi maloljetnika, duševno bolesno lice ili lice zaostalog duševnog razvoja biće kažnjeno novčanom kaznom od 400 KM do 1.200 KM ili kaznom zatvora do 40 dana", navode u MUP-u Srpske.
