Foto: BN
Karakaj malo mjesto sa velikim problemom – divljom deponijom koja se nalazi u blizini kuća.
Ovo je do otvaranja regionalne deponije na Crnom vrhu bilo mjesto gdje se 30 godina odvozio sav komunalni otpad iz Zvornika. Sada je ona zatvorena ili je tako trebalo biti.
Nerjetko su građani primjećivala da drugi stanovnici ovde dovoze smeće, ali ne samo oni već i komunalno preduzeće a. d. Vodovod i komunalije Zvornik.
Smeće je nepropisno odlagano, gomilalo se i nastavilo zagađivati zemljište, vodu ali i vazduh. Jer nije rijetkost da se ovde desi požar. Kao ljetos.
I to je samo jedna od štetnih posljedica ove divlje deponije.
Deponija u Karakaju nalazi se uz samu Drinu, te izvore pitke vode. U Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske strahuju da bi se ekološka katastrofa mogla dogoditi ako bi došlo do klizišta i dio otpada sa deponije završio u Drini.
“Imamo Bratunac, Ljuboviju, Bajinu Baštu, Zvornik, Mali Zvornik, imamo Bijeljinu, Loznicu, Banju Koviljaču. Pa možete sada da zamislite razmjere koje bi imale na vodozahvate, upravo kada bi se desila ta katastrofa da se bar dio te deponije ili ocjedak od te deponije koji je pun anareobnih mikroorganizama koji obrađuju otpad i prave metan, kakve bi posledice bile za vodosnadbjevanje”, objašnjava Vesna Lazić, specijalista higijene zdravstvene ekologije u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.
Ostoja Marković živi u neposrednoj blizini ove divlje deponije. Samo on zna kaže kako je tu boraviti.
Ne smiješ prozor otvoriti da prozračiš malo. Još kad naiđe onaj zrak odozdo, vjetar kad nanese onaj dim.
Normalno da se plašimo za zdravlje. Pogotovo se plašiš za djecu, priča Marković.
Divlje deponije na koje se otpad odlaže bez nadzora i kontrole nisu rijetkost u RS. Kod sanitarnih deponija otpad se odlaže po tačno utvrđenoj proceduri. Uz to one imaju odvode za metan koji je je prirodna posljedica odlaganja bilo kakvog otpada.
Kod divljih deponija tih odvoda nema.
U Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske kažu da upravo zbog metana, koji je zapaljiv, u toku vrelih ljetnjih mjeseci dolazi do eksplozija, a potom i sagorevanja otpada, posebno plastike što može biti vrlo opasno.
Benzen može da napravi mnogo veći problem. Da izazove pospanost, glavobolju. O dugoročnim efektima možemo reći da su to kancerogene supstance iz grupe jedan. I tu ću zaustaviti svaku priču, objašnjava Vesna Lazić, specijalista higijene zdravstvene ekologije u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.
No uprkos upozorenjima struke iz preduzeće a. d. Vodovod i komunalije Zvornik priznaju da su i nakon što je ona zatvorena, odlagali smeće na ovu deponiju. Tvrde samo krupni otpad.
Zato što regionalna deponija ne prima krupni otpad kaže Jovan Tomić, direktor ad vodovod i komunalije Zvornik
No nakon poslednjeg požara koji je ljetos zahvatio Tilić adu, shvatili su kažu u ovom preduzeću ozbiljnost posljedica koje njihovo ponašanje može imati. Zato sada obećavaju da smeće više neće voziti u Karakaj.
No divlja deponija zbog toga neće prestati biti opasnost po životnu sredinu. Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske kažu da je neophodno njeno trajno uklanjanje.
GU Zvornik ima tu ideju, no treba novac. I to više miliona.
Tako da je nama to u prioritetu, njena sanacija i uklanjanje kako bi mogli zaštititi naselja Karakaj i Ekonomija od visokog vodostaja rijeke Drine.
Nije još u konačnici urađen projekat, ali riječ je o projektu koji je višemilionske vrijednosti sigurno, kaže Bojan Ivanović gradonačelnik Zvornika.
Neprihvatljivo je riskirati zdravlje i dobrobit stanovnika iz finansijskih razloga smatraju mještani.
Ali Ostoja Marković svojom reakcijom dovoljno govori o uvjerenju da će se problem divlje deponije u Karakaju riješiti trajno.
Mi se nadamo, ali eto. Kakva je vlast i šta sve obećavaju, nadamo se da će završiti.
Problem divlje deponije u Karakaju nije problem samo ovog mjesta. Građani i struka traže da se problem riješi prije nego se desi ekološka katastrofa čije posledice neće moći novcem da se saniraju.