Wednesday, November 20, 2024

Demineri apeluju: Pratite obilježja minskih polja

Mina je odnijela još jedan život prije nekoliko dana. Danas iz Civilne zaštite apeluju – pomozite nam da ljudi ne ginu.

Lovac Čedomir Damjanović je nastradao kada je 5. novembra ušao u minsko polje u Oštroj Luci. Deminer koji je nakon nesreće čistio to područje kaže da on i njegove kolege često prolaze ispod radara vladajućim, a opreme nemaju dovoljno.

“Sa tako smo skromnim kapacitetima, da nam je materijalno-tehnička podrška malo bolja, u smislu tehničke podrške sa mašinama i dodatnom opremom, mi bismo daleko efikasnije i bolje odrađivali ovaj posao, pa bi vjerovatno i ovakvih situacija bilo manje, jer bi više uradili”, izjavio je Ranko Marić, deminer.

U minska polja najčešće ulaze lovci, drvosječe koje ilegalno sjeku šumu, ali i ljudi u potrazi za gljivama. Direktor Republičke uprave je pozvao građane da zovu besplatni, 24 časa aktivni broj 121, ako im je potrebna pomoć Civilne zaštite. Poručio je i da im je potreban novi zakon.

“Najvjerovatnije ćemo naredne godine ići sa novim zakonom o zaštiti i spasavanju, da će to biti u vanrednim situacijama. Zakon o civilnoj zaštiti, zakon za vanredne situacije. Vidjećemo, ali jednostavno smo uočili neke stvari i mislimo da bismo tim zakonom doprinijeli poboljšanju bezbjednosti” izjavio je Mile Međed, direktor Republičke uprave civilne zaštite.

U deminerskom sektoru civilne zaštite kažu da u zadnjih deset godina skoro sve nesreće u minskim poljima širom BiH uzrokuje protivpješadijska mina tipa PROM-1.

“Dvadeset godina poslije rata, dobar dio protivpješadijskih mina nije više aktivan, a mina PROM 20 godina odnosi živote”, pojašnjava Dragan Kos, pomoćnik direktora Civilne zaštite za deminiranja.

U Republici Srpskoj još postoje 242 kvadratna kilometra minskih polja. 22 godine nakon rata, najviše mina je ostalo u opštinama Doboj, Teslić, Brod, Modriča i Trnovo.

(ATV)

Povezane vijesti

Sud u Salcburgu donio prvu presudu: Korak bliže ka otklanjanju diskriminacije vozača iz BiH

Njihovo prisustvo u EU nije isto kao boravak koji se odnosi na privatne ili turističke svrhe.

U jednoj oblasti smo u vrhu svjetske liste, ali se time ne možemo hvaliti: Umjerena klima postaje ekstremna, a biće samo još gore

Foto: klix.ba

Uzmite samo posljedice ove godine: najtoplija zima u historiji (135 godina hidrometeoroloških mjerenja u BiH), apsolutni rekord za april (14. 4) i 33,3 stepena u Zenici, ljeto sa sva tri mjeseca rekordno topla, suša tokom ljeta i jeseni, potom poplave i najgore od svega 27 žrtava. Svima je jasno da su nekadašnji ekstremi postali nova klimatološka normala.

Popular Articles