Foto: N1
Delegacija EU u Sarajevu i Ambasada SAD u Sarajevu pozvali su vlasti u Republici Srpskoj da povuku Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, za koji su i novinari i nevladini aktivisti upozorili da će značajno ograničiti postojeća ljudska prava u Republici Srpskoj.
U Delegaciji EU za “Nezavisne” ističu da bi u slučaju stupanja na snagu ovaj zakon predstavljao jasan korak unazad za evropski put BiH, ali i prijetnju demokratskim vrijednostima.
Upozorili su da je on u direktnoj suprotnosti s deklarativnim opredjeljenjem vlasti RS za opredijeljenost za evropski put.
U Delegaciji ističu da postoji čitav niz prekomjernih ograničenja koje ovaj nacrt sadrži.
“Odredbe zakona su nejasno sačinjene, ostavljajući značajan prostor za nedemokratsku primjenu zakona. Prekomjerne obaveze izvještavanja, uključujući pojačanu inspekcijsku kontrolu, odgovornost i novčane kazne, nametnuće ograničenja sposobnosti organizacija civilnog društva da slobodno djeluju”, upozoravaju oni.
Dodaju da bi stigmatizacija i delegitimizacija aktera civilnog društva kao “stranih agenata” rezultiralo suzbijanjem i zastrašivanjem organizacija civilnog društva i ozbiljno ograničilo njihova prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja, čime bi se podstakla klima straha.
“Svoju ocjenu Nacrta zakona dali su i OEBS-ov ODIHR i Venecijanska komisija Savjeta Evrope, utvrdivši inherentne ozbiljne nedostatke i pozvali vlasti RS da u cijelosti preispitaju njegovo usvajanje i da se uključe u dalje konsultacije sa svim zainteresovanim stranama u cilju garantovanja uživanja prava na slobodu udruživanja i slobode izražavanja u RS”, naglasili su oni i dodali da EU poziva Vladu RS da prijedlog povuče, a da poslanici, ako zakon dođe na glasanje, glasaju protiv.
U Ambasadi SAD su oštrim tonom osudili ovaj nacrt, upozorivši da on prijeti daljem sužavanju građanskog prostora u RS, te tvrde da bi ugrozio osnovna prava i slobode stanovnika Republike Srpske.
“Ova i druge zakonske inicijative još više će gurnuti Republiku Srpsku u autokratiju koja nije u skladu sa demokratskom, prosperitetnom i sigurnom budućnošću koju njeni stanovnici žele i zaslužuju. Takođe će omogućiti vladajućoj koaliciji još veću moć i izbjegavanje nadzora i odgovornosti za ono što radi. Najnoviji nacrt postavlja stroge uslove za nevladine organizacije i novinare i podsjeća na restriktivne zakone koje je Rusija koristila da uguši drugačije mišljenje i uništi građansko društvo. Ovaj potez protiv nevladinih organizacija još je jedan pokušaj podrivanja sloboda građana BiH od strane Vlade RS”, naglasili su oni.
Napomene radi, zakon će se u formi nacrta na poslaničkim klupama naći 26. septembra, a samo ovlaš čitanje ovog teksta jasno pokazuje da su odredbe široko definisane i otvaraju prostor za razna tumačenja.
Primjera radi, nevladina organizacija i njeni članovi mogu krivično odgovarati za “djelovanje suprotno Ustavu Republike Srpske i propisima Republike Srpske, odnosno kada djeluje kao agent stranog uticaja na štetu individualnih i drugih prava građana ili podstiče na nasilje, koristi govor mržnje ili podstiče vjersku ili drugu netrpeljivost s ciljem postizanja političkih ciljeva”.
Iako je zakonom dozvoljeno da se nevladina organizacija bavi borbom protiv korupcije, nije definisano da li bi se to odnosilo i na navode o korupciji visokih političkih zvaničnika, jer tekst ostavlja mogućnost da bi se takve aktivnosti mogle tumačiti “političkim djelovanjem”, čime bi se pokušalo zastrašivanjem uticati na rad građanskih udruženja.
U Ministarstvu pravde ovaj zakon pravdaju time da ova oblast u RS još nije regulisana.
“Uočen je problem nepostojanja javnosti rada neprofitnih organizacija, njihovog političkog djelovanja, objavljivanja finansijskih izvještaja itd., a koje finansiraju ili na drugi način pomažu strani subjekti. Cilj koji se želi postići donošenjem ovog nacrta je povećanje transparentnosti rada neprofitnih organizacija”, tvrde oni.
“Politički hir može dovesti do zabrane neke organizacije”
Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka rekao je da novi zakon o registru nevladinih organizacija omogućava da se samo zbog nečijeg hira može zabraniti djelovanje neke nevladine organizacije i ističe da je preširoko postavljena definicija šta je političko djelovanje.
“Ukoliko se neki od portala bavi politikom ili istraživanjem finansijskog kriminala, korupcije, nepotizma, piše da je neki izborni kandidat zaposlio nekog rođaka, da su na javnom tenderu uzeli novac, krenuli u stranački kasu ili privatni džep, kako su trošili novac, šta je sa njihovim imovinskim kartonima, to oni mogu smatrati političkim djelovanjem”, kaže on.
Jovana Kisin Zagajac, banjalučka advokatica i aktivistkinja, smatra da je ovaj zakon diskriminatoran, jer pravi razliku između raznih udruženja građana.
“Vlast, ni za ovaj zakon, baš kao ni za rekriminalizaciju klevete, do sada nije ponudila razlog zašto je uopšte ponudila ova rješenja, pogotovo zato što mi već 20 godina imamo Zakon o udruženjima građana i fondacijama koje već sada podliježe svim mogućim kontrolama i inspekcijama”, smatra ona.