Wednesday, November 20, 2024

Cvijanović govori jedno, a zvanični podaci drugo

Srpska je oduvijek bolji dio BiH, a to pokazuje i visina penzija, izjavila je predsjednica Republike Željka Cvijanović. Zvanični podaci, međutim, govore drugačije.

Srpska je bolji dio BiH, a to pokazuje i visina penzija, izjavila je juče u Modriči predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović. Priče da su plate i penzije u Federaciji veće nisu tačne, tvrdi Željka Cvijanović i navodi kako 82 odsto penzionera u Federaciji ima penziju između 340 i 350 maraka.

Zvanični podaci Federalnog zavoda za penzijsko invalidsko osiguranje, međutim, demantuju Željku Cvijanović. Prema tim podacima, za avgust ove godine, najniža penzija u Federaciji sa punim stažom iznosi 371 marku.

Penziju ispod 371 marku u Federaciji po raličitim osnovama prima 70,705 penzionera ili nešto više od 18 odsto, što je daleko od 82 odsto, koliko tvrdi predsjednica Republike.

Poslanik SDS-a Davor Šešić kaže da, čak i da su tačne tvrdnje Željke Cvijanović, ne vidi poentu u poređenju sa lošijima i pravdanje lošeg stanja u svom dvorištu još lošijim u komšijskom.

Šešić poziva predsjednicu Republike da porazgovara sa poslanicima svoje stranke, koji su prošle sedmice tvrdili da se teško živi i sa poslaničkim primanjima.

Željka Cvijanović, pored priče o penziji, kao argumente da je Srpska bolji dio BiH navela je i brzo formiranje vlasti, poslovni ambijent i stabilnu parlamentarnu većinu.

(BN TV)

Povezane vijesti

Crnadak: Gospođo Cvijanović, dajte neku informaciju

Foto BN

Posjetu direktora američke tajne službe BiH, koji se juče sastao i sa članovima Predsjedništva BiH na društvenim mrežama je komentarisao potpredsjednik PDP Igor Crnadak, navodeći da je dan prošao a od gospođe Cvijanović (srpski član Predsjedništva BiH, nismo čuli ni riječ o ovome sastanku.

Žene i izbori u BiH – Šta nam je to naša borba dala

Foto: Wikipedia, Parlament BiH, NSRS, Impuls

„Milorad Dodik za mene ne da je Tito, on je za mene bog“, izjavila je Sanja Vulić, poslanica u Parlamentu BiH. Dogodilo se to 2020. godine, 7 i po decenija nakon što su se partizanke izborile za pravo glasa za žene u Jugoslaviji i 12 godina nakon što su se feministkinje u BiH izborile za takozvane „ženske kvote“, čime je omogućen masovniji izbor žena u organe vlasti.

Popular Articles