Dok cijeli svijet čeka vakcinu za korona virus, mnoge zanima čime se u Bosni i Hercegovini liječe oboljeli.
Antiviotici, antimalarici, kortikosteroidi, imuno modulatori. Agencija za lijekove BIH saopštila je da se u protokolima liječenja korone nalaze i dva neregistrovana u našoj zemlji. Koji su to lijekovi, te da li su njihove nus pojave opasne, kao i šta je to “citokinska oluja” u koju upadaju oboljeli?
Po protokolu ministarstva zdravlja Republike Srpske korona se liječi u zavisnosti od toga koliko pacijent ima godina i koliko je njegovo zdravstveno stanje kompleksno. Bolesnici bez komorbiditeta, sa blagim oblikom infekcije, liječe se između ostalog sa alfakalcidolima, te kapima za nos sa vitaminom A.
Kod ozbiljnijih slučajevima sa simptomima zapaljenja pluća primjenjuju se i azitromicin i hlorokin.
No, bezbjednija opcija od hlorokina je hidroksihlorokin koji je pod imenom Malkovir proizvela i donirala domaćem zdravstvu kompanija iz Lukavca – Zada Pharmaceutical.
“Naglasili smo da se lijek izdaje isključivo putem ljekarskog recepta u apotekama, te da u skladu s tim ne postoji mogućnost da se lijek zloupotrebljava. Stoga molimo da se poštuje farmaceuska struka i ne stavlja u pitanje lanac distribucije lijeka i mogućnost, kako je u medijima navedeno, ‘slobodne prodaje lijeka'”, navode iz Zada Pharmaceuticala.
Srčane komplikacije, miokarditis, aritmija, navedene su kao kontraindikacije hidroksihlorokina. Stručnom upotrebom u bolnicama, lijek, kažu, daje rezultate u liječenju korone kod nekih pacijenata.
“Ove stvari ostavljamo struci, da na osnovu svojih iskustava i dobrih međunarodnih iskustava postupe”, poručuje Goran Čerkez, pomoćnik ministra zdravstva FBiH.
Agencija za lijekove BiH kao primjer za liječenje navodi protokol Ministarstva zdravlja RS, uz naglašavanje da on sadrži i neregistrovane lijkove:
Antivirotici koji se nalaze u naprijed navedenom protokolu, remdesivir i favipiravir, nemaju važeću dozvolu za stavljanje u promet u BiH, kolokvijalno rečeno nisu registrovani.
Lijekovi koji nemaju važeću dozvolu za stavljanje u promet, a neohodni su za liječenje jednog pacijenta ili grupe pacijenata mogu se uvesti na osnovu odobrenja entitetskih ministarstava nadležnih za poslove zdravlje na zahtjev veleprometnika”, ističu iz Agencije za lijekove BiH.
Doktor Peđa Kovačević sa američkim kolegama iz Mayo klinike iz Minesote sarađuje više godina, a trenutno razmjenjuju iskustva u liječenju COVID-a 19.
“Ne postoji jedan lijek za koronu. Danas postoji više kliničkih studija koje se rade u cijelom svijetu sa različitim lijekovima. Svaki od lijekova koji se daje pacijentu od onih najbezbjednijih, najbezazlenijih, kod nekih ljudi ima neželjene efekte”, pojašnjava Kovačević, načelnik Klinike intenzivne medicine za nehirurške grane.
Mjesec i po dana je malo za kliničke studije koje bi pratile efekat nekog lijeka, ističe dr Kovačević. No, zna da veliki broj teško oboljelih koji dođu na respirator – umre. Oni koji se kolokvijalno skinu sa ove mašine za potpomognuto disanje, uglavnom nastave normalan život.
“Manji procent može da ima neke psihičke smetnje, u smislu posttraumatskog stresnog poremećaja, kao da su bili na ratištu. Što se tiče samih posljedica na bilo koji organ od strane ovoga virusa, mi ne znamo, mi nemamo dovoljno vremena, niti pacijenata da kažemo kakve su to smetnje, odnosno da li uopšte postoje nakon izlaska iz intenzivne”, dodaje Kovačević.
Jedno od težih stanja jeste takozvana citokinska oluja, koju pominje i protokol za liječenje Ministarstva zdravlja RS. Ovaj opasan fenomen pacijenti koji su preživjeli koronu opisuju kao gorenje organizma, a praćeno je i sa ekstremno visokim nivoom feritina.
Eksperti WHO-a kažu da će vakcina protiv novog virusa biti dostupna za oko godinu dana.
(N1)