CIK BiH traži 6,4 miliona KM za izbore u RS, ističe rok

Foto: Žurnal

Centralna izborna komisija BiH “preliminarno” je, takođe, imenovala predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora za prijevremene izbore za predsjednika RS.

Centralna izborna komisija BiH od institucija BiH zatražila je 6,4 miliona KM za sprovođenje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske i rok do kojeg se treba obezbijediti taj novac ističe danas.

S obzirom na to da je Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, rekao da neće potpisati takvu odluku, može se očekivati da već sutra tu odluku potpiše Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora.

Jasna pravila

Inače, CIK-u, po Izbornom zakonu BiH, sredstva treba da budu osigurana najkasnije 15 dana od dana donošenja odluke, a s obzirom na to da je odluka donesena 28. augusta, rok ističe danas.

Centralna izborna komisija BiH “preliminarno” je, takođe, imenovala predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora za prijevremene izbore za predsjednika RS, a koji su na prethodnim lokalnim izborima učestvovali u radu izborne administracije.

Imenovana su ukupno 4.453 kandidata, od kojih će 83 rukovoditi biračkim odborima u Federaciji BiH, a ako je suditi po raspravi sa sjednice CIK-a, članovi koji su “preliminarno” imenovani u roku od 10 dana treba da se izjasne o tom imenovanju.

“Ne znamo još kakvo je raspoloženje među članovima, i ne znam kakvo će raspoloženje biti kada se budu imenovali članovi biračkih odbora. To su aktivnosti koje tek predstoje i ne mogu ulaziti u to dok ne počnemo raditi na tome”, rekla je za “Nezavisne” Zorica Mikić, predsjednica Opštinske izborne komisije iz Kotor Varoša.

CIK je prilikom “preliminarnog” imenovanja apelovao na predsjednike i zamjenike predsjednika da prihvate imenovanje te da će im novac za rad biti isplaćen iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine. Ovo je naglašeno posebno iz razloga što još uvijek u pojedinim lokalnim zajednicama zbog problema sa budžetom nisu isplaćene naknade izbornoj administraciji sa izbora od prošle godine.

“Nadam se da će kandidati koji će dobiti obavijesti promptno reagovati i da se neće čekati rok od 10 dana kako bismo sve pripreme mogli obaviti u predviđenom roku”, rekao je Vlado Rogić, koji je predsjedavao sjednicom Centralne izborne komisije BiH.

Osim o predsjednicima i zamjenicima predsjednika biračkih odbora, na sjednici CIK-a bilo je govora i o problemima u radu samog CIK-a, odnosno zapošljavanja dodatnog broja ljudi.

Suad Arnautović, član CIK-a, rekao je da je izmjenama Izbornog zakona BiH u dva ciklusa CIK dobio potpuno nove obaveze posebno u dijelu koji se tiče specifičnih izbornih tehnologija te da je to iskomplikovalo situaciju do “krajnjih visina”.

“Dobili smo nove aktivnosti, a broj ljudi je ostao isti ili manji”, rekao je Arnautović.

Sistematizacija radnih mjesta

Na sjednici CIK-a moglo se čuti da je novi Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta još u junu 2023. godine upućen Vijeću ministara BiH da da saglasnost, a da su prethodno pribavljena sva neophodna mišljenja, međutim do danas to nije urađeno.

“Zadnji naš apel je bio visokom predstavniku sa molbom da se uključi u rješavanje tog problema i obećao je da će se uključiti. Ako ovako stanje ostane, nisam siguran da možemo implementirati zakon koji predviđa nove tehnologije na izborima”, rekao je Arnautović.

Nakon sjednice CIK-a saopšteno je i da je CIK ponovo početkom jula Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH dostavio urgenciju po pitanju sistematizacije radnih mjesta, ali da do danas Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Centralne izborne komisije BiH nije uvršten na dnevni red.

“Za nove nadležnosti ne postoje sistematizovana radna mjesta i zbog velikog obima posla i nedostatka ljudskih resursa CIK često nije u mogućnosti blagovremeno obaviti sve zakonom propisane poslove i zadatke”, saopšteno je iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

CIK je izrazio i zabrinutost pozivajući Vijeće ministara BiH da se oglasi i da saglasnost na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji CIK-a.