Foto: Unsplash
Cijene hrane porasle su u aprilu na najviši nivo u dvije godine, potaknute značajnim poskupljenjem mesa i mlijeka i mliječnih proizvoda, izvijestila je agencija Ujedinjenih nacija za hranu FAO.
FAO indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u aprilu u prosjeku 128,3 boda i bio je jedan posto viši nego u martu, prenosi Hina.
Njegova je vrijednost najviša od aprila 2023. godine, pokazuju podaci agencije UN-a za poljoprivredi.
Najoštrije je u aprilu poskupjelo meso, za 3,2 posto u odnosu na mart, odražavajući ponajprije skok cijena svinjetine.
Značajno su poskupjeli i mliječni proizvodi, za 2,4 posto, uz najvišu cijenu putera otkada FAO objavljuje podatke zbog pada zaliha u Evropi.
Primjetno su porasle i cijene žitarica, za 1,2 posto u odnosu na mart. Pšenica je tek neznatno poskupjela budući da je smanjenu opskrbu iz Rusije i snažniju potražnju pod utjecajem slabijeg dolara, ponajprije prema euru, neutralizirala pojačana neizvjesnost u trgovini i ekonomiji općenito.
Sezonski uslovi
Cijene kukuruza porasle su zbog sezonski uvjetovanih nižih zaliha u SAD-u i kretanja valutnih kurseva.
Biljna ulja pojeftinila su pak za 2,3 posto u odnosu na mart zbog pojačane proizvodnje u zemljama jugoistočne Azije. Cijene suncokretovog ulja zadržale su se na nivou iz marta.
U odnosu na prošlogodišnji april biljna ulja još su uvijek skuplja za pak 20,7 posto.
Šećer je pak u aprilu pojeftinio za 3,5 posto u odnosu na mart pod utjecajem neizvjesnih izgleda za globalnu ekonomiju i mogući utjecaj eventualnih negativnih kretanja na potražnju za šećerom u prehrambenoj industriji, najvećem potrošaču.
U odvojenom izvještaju o ponudi i potražnji na tržištu žitarica FAO je blago smanjio procjenu svjetske proizvodnje žitarica u 2024. na 4,848 milijardi tona budući da je urod kukuruza bio slabiji no što su pokazivali dosadašnji izračuni.
U 2025. godini proizvodnja pšenice trebala bi se zadržati na prošlogodišnjem nivou i iznositi nekih 795 miliona tona budući da bi rekordnu proizvodnju u Aziji trebao neutralizirati slabiji urod u zapadnoj Evropi i na Bliskom istoku zbog oskudnih padavina. Žetva bi mogla biti slabija i u SAD-u zbog suše, napominju u FAO-u.
Potrošnja žitarica
Proizvodnja riže trebala bi pak u sezoni 2024/2025. dosegnuti 543,6 miliona tona, najviši nivo otkada agencija UN-a objavljuje podatke.
Svjetska potrošnja žitarica trebala bi pak u sezoni 2024/2025. dosegnuti 2,87 milijardi tona i biti veća za jedan posto nego u sezoni 2023/2024, potaknuta pojačanom upotrebom kukuruza u stočnoj hrani u Kini i Rusiji.
Na kraju aktualne sezone u julu svjetske zalihe žitarica bit će manje za 1,9 posto nego na njenom početku i kliznut će na 868,2 miliona tona, procjenjuje FAO, istaknuvši da brojke i dalje signaliziraju solidnu opskrbu.
Svjetska trgovina žitaricama smanjit će se pak u aktualnoj sezoni za 6,8 posto, na 478,6 miliona tona, najniži nivo od sezone 2019/2020, izračunala je agencija, zbog smanjene potražnje u Kini.
Međunarodna trgovina rižom trebala bi pak porasti za 1,2 posto, na 60,4 miliona tona, novi najviši nivo otkada agencija objavljuje podatke.