Bosna i Hercegovina bi trebalo da svake godine narednih 30 godina ima rast od najmanje 6 odsto kako bi dostigla nivo životnog standarda koji imaju građani u zemljama EU28.
Ovo su izračunali u Direkciji za ekonomsko planiranje i podatke publikovali u izvještaju o konkurentnosti ekonomije.
Dakle, u tom slučaju BiH bi morala tri decenije da ima ekonomski rast duplo veći nego što sada ostvaruje. Takav scenario je nemoguć, jer gotovo nijedna zemlja na svijetu nije imala konstantan rast u tako dugom vremenskom periodu, a istorija je pokazala da se u 30 godina desi nekoliko ekonomskih kriza koje izazovu pad aktivnosti.
– Jedna u nizu prepreka u poboljšanju životnog standarda građana BiH, koja je bila primjetna u prethodnim godinama, jeste niska stopa zaposlenosti radno aktivnog stanovništva. Prema anketi o radnoj snazi, stopa zaposlenosti u 2017. u BiH iznosila je 33,9 odsto, dok je u isto vrijeme u EU28 ta stopa iznosila 53,5 odsto – navode u DEP-u.
Jeftina radna snaga
Osim niske stope zaposlenosti u BiH, prisutan je relativno nizak nivo plata kao odraz slabe pozicioniranosti zemlje u međunarodnoj podjeli rada. U prilog tome govori i činjenica da izvozno orjentisana preduzeća iz BiH, kako bi bila konkurentnija, često dobijaju poslove dorade ili prerade, koji uglavnom zahtevaju jeftiniju radnu snagu.
Ukoliko se posmatra rast neto plata od 2012. do 2017. godine, može se primjetiti da su neto plate u BiH posljednjih godina porasle. Konkretno, za 2017. godinu možemo vidjeti da je prosječna nominalna plata u BiH u odnosu na 2016. porasla za 1,5 odsto, da je prosječna stopa inflacije iznosila 1,3 odsto tako da je skoro zanemariv godišnji rast prosječnih neto plata od svega 0,2 odsto.
Na svom putu ka priključenju Evropskoj uniji Bosna i Hercegovina, kako bi stekla status ravnopravnog člana Evropske unije, treba da ispuni određene preduslove. Osim niza prepreka sa kojima se BiH suočava na putu ka EU, nameće se i pitanje dostizanja životnog standarda Evropske unije kojem teži.
– U ovom trenutku je jako teško definisati put i strategiju kojom bi se ojačao životni standard građana, a samim tim i napravilo povoljno ekonomsko okruženje koje bi omogućilo veća primanja zaposlenima, penzionerima, te stimulisalo ostanak i zapošljavanje mladih ljudi – kažu u DEP-u.
Računica
Kako poručuju, potrebno je postići niz materijalnih i društvenih faktora koji omogućavaju određeni način života u cilju zadovoljavanja boljih uslova življenja cjelokupnog stanovništva (u oblastima školovanja, zdravstva, rekreacije).
Istu računicu oko dostizanja standarda EU28 imaju u Svjetskoj banci čiji šef Kancelarije za BiH Emanuel Salinas poručuje da treba više od 60 godina da građani u BiH dostignu nivo dohotka koji je sada u EU ako bi ekonomija BiH nastavila da raste po istoj stopi od tri odsto.
– To je predugo – istakao je Salinas.
On je naveo da je BiH posljednjih nekoliko godina održavala stabilnu godišnju stopu rasta od tri odsto i da se često može čuti da stopa rasta izgleda relativno visoko, posebno u poređenju sa drugim zemljama. Međutim, realnost je da je taj rast zabrinjavajući.
Salinas naglašava da je ekonomski rast u BiH zasnovan na potrošnji i građevinarstvu, te upozorava da ti izvori rasta nisu održivi u dugoročnom periodu, kao i da, vjerovatno, neće otvoriti više radnih mjesta, a ni boljih, koja su stanovništvu BiH, a naročito mladima, potrebna. Napominje da je od velike važnosti da vlasti u BiH usmjere napore na određeni broj oblasti.
– Omogućavanje otvaranja boljih radnih mjesta u privatnom sektoru je od najvećeg značaja, tako da ljudi ne moraju da napuštaju BiH u potrazi za prilikama u drugim zemljama – poručuje Salinas.
Obrazovanje
Otvaranje boljih radnih mjesta zahtijeva od vlasti u BiH da aktivno rade na unapređivanju poslovnog okruženja, smanjivanju prepreka za poslovanje i nepotrebnih administrativnih barijera za preduzetnike i preduzeća.
– Obrazovanje bi, takođe, trebalo da se visoko kotira u agendi novih izvršnih vlasti u BiH. Fokus bi trebalo da bude na unapređenju kvaliteta i relevantnosti obrazovanja, tako da su studenti opremljeni vještinama i znanjem za kojim postoji potražnja na tržištu rada – ukazuje Salinas.
Prema njegovom mišljenju, i unapređenje zdravstvene zaštite je veoma važno jer je njen kvalitet slab, iako uzima veliki dio budžeta u BiH.
– Svjetska banka je nedavno objavila Indeks ljudskog kapitala, kojim se ocjenjuje kvalitet zdravstvene zaštite i obrazovanja u većini zemalja, a to se povezuje sa produktivnošću – zdravi i dobro obrazovani ljudi su najvrednije sredstvo koje zemlja može da ima – ističe Salinas.
Kupovna moć niska
Po podacima Agencije za statistiku BiH, životni standard mjeren BDP-om po glavi stanovnika korigovan za paritet kupovne moći je ostao isti kao i prethodnih godina.
BiH je od 2012. do 2017. ostvarila simobiličan rast od dva procentna poena, a identičan rast imale su Hrvatska, Makedonija i Mađarska.
(Srpskainfo)