U Bosni i Hercegovini nema konsenzusa o pristupanju inicijativi Otvoreni Balkan. Različiti su stavovi o tom pitanju i van zemlje.
Neka zapadni Balkan bude Otvoreni Balkan – jedna je to od poruka sa samita u Ohridu, kojem su, uz tri članice, prvi put prisustvovali i predstavnici Crne Gore i Bosne i Hercegovine, ali u svojstvu posmatrača. Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija izrazio je nadu da će sljedeći put govornik iz Bosne i Hercegovine biti punopravan član, a ne gost Otvorenog Balkana. No, u Bosni i Hercegovini oko toga ne postoji jedinstven stav.
“Ta inicijativa koja već funkcioniše između tri zemlje daje dosta dobrih efekata u pogledu kretanja ljudi i roba i, u tom pogledu, Bosna i Hercegovina ne treba da trpi nego treba da bude dio te regionalne incijative”, smatra član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
“Postoji pritisak da Bosna i Hercegovina tome pristupi, što je po sadržaju praktično ono što je regionalno ekonomsko tržište iz Sofije od 10.11. 2020. godine. Dok ne dobijemo odgovore na ta pitanja – šta je sa onim što je već prihvaćeno, zašto se to ne implementira, ko to ne implementira, zašto se ista stvar sada zagovara kao Otvoreni Balkan od strane tri države”, navodi predsjedavajući Predsjdništva BiH Šefik Džaferović.
Inicijativu su 2019. godine začeli predstavnici Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije.
“Ovo je važan ekonomski projekat. I bitno je da ostane ekonomski i da se fokusira na stvaranje mogućnosti za ljude iz regiona i tako će imati više podrške”, mišljenja je izaslanik SAD za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar.
“Pozivamo bh.vlasti da povećaju napore u uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta za produbljivanje integracija širom zapadnog Balkana, uspostavu i garantovanje slobodnog kretanja osoba, usluga i kapitala u regiji, kao odskočne daske na putu pristupanja Evropskoj uniji”, stoji u izvještaju Evropskog parlamenta o BiH.
Ekonomski posmatrano ne postoji ni jedan argument protiv Otvorenog Balkana, kao i bilo kakve integracije zemalja na načelima jednostavnijeg protoka roba, ljudi, kapitala i usluga ali, mišljenja su analitičari, u Bosni i Hercegovini postoje brojne političke nedoumice koje su kočnica procesu pristupanja Otvorenom Balkanu.
“Za Bosnu i Hercegovinu, ekonomski posmatrano, to je dobro, naročito razumijevajući da je naša privreda orjentisana na tržište poslovne potrošnje, što znači da bi u perspektivi to značilo da bi mogli ostvariti izuzetan prodor na tržište regiona”, smatra ekonomski analitičar Admir Čavalić.
“Postoje mnogobrojne političke nedoumice, najprije u odnosu na onoga ko je incijator i najveći zagovornik inicijative Otvorenog Balkana, ali isto tako, rekla bih, postoji jako puno balasta i tereta prošlosti na ovom prostoru, koja bitno opredjeljuje stajalište bosanskohercegovačke politike”, tvrdi politička analitičarka Tanja Topić.
Otvoreni Balkan do sada je rezultirao sa više sporazuma kojima je pojednostavljeno kretanje između država te olakšana trgovina, uvoz i izvoz roba među članicama.