Bosna i Hercegovina je suočena sa sve većim odljevom radne snage u zemlje zapadne Europe, a s druge strane ima i onih koji iz stranih zemalja dolaze na rad u BiH.
Kvote za entitete
Vijeće ministara BiH odobrilo je godišnju kvotu radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2019., i ta kvota iznosi 1570 radnih dozvola, od čega se na FBiH odnosi 880, RS 600 i Distrikt Brčko BiH 90, piše vecernji.ba
Tako, broj radnih dozvola koje se mogu izdati za produljenje već izdanih radnih dozvola iznosi 975, od toga za FBiH 535, za RS 400 radnih dozvola i Brčko 40. Broj radnih dozvola koje se mogu izdati za novo zapošljavanje iznosi 595, od čega za FBiH 345, za RS 200 radnih dozvola i za Distrikt Brčko 50.
Ovaj broj ne uključuje dozvole koje se mogu izdati za sezonsko zapošljavanje u BiH.
Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH ističu da radne dozvole najčešće traže građani Srbije, Turske, Hrvatske, Kine, Italije, Kuvajta, Crne Gore, Saudijske Arabije… U RS lani su izdate 893 radne dozvole strancima, od čega se 466 odnosi na produljenja, a 427 na nove. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, najviše radnih dozvola izdano je za osobe iz Srbije, Kine, Italije, Rusije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Njemačke.
“Ako se analizira djelatnost, najviše radnih dozvola izdano je za inženjere elektrotehnike, ekonomiste, menadžere, te građevinske i strojarske inženjere”, kazao je za Glas Srpskeglasnogovornik Zavoda za zapošljavanje RS-a Teodor Savić i dodao da se one izdaju na razdoblje od godinu.
Objasnio je da se one daju samo ako na evidenciji nezaposlenih nema osoba koje ispunjavaju uvjete tražene zahtjevom poslodavaca. Zakonom je predviđen izuzetak za strane ulagače ili osnivače gospodarskog društva.
Strane kompanije
Ekonomisti smatraju da najveći broj stranaca dolazi iz zemalja čije su tvrtke uložile u RS.
“Rusi su kupili naftnu industriju, Nijemci su prisutni kroz financijski sektor, a Talijani, Hrvati, Slovenci i državljani Srbije kroz prerađivački. Tu su i Kinezi koji su otvorili veliki broj trgovina”, kazao je profesor Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci Goran Radivojac, piše vecernji.ba