Foto: Shutterstock
Od deset kandidata za EU, Bosna i Hercegovina je najslabije pripremljena za članstvo. Na skali od 1 do 5, BiH ima samo 1,7 poena.
To je podatak iz posljednjeg izvještaja Evropske komisije BiH iz novembra prošle godine.
Dok u BiH među političarima vlada euforija zbog najavljenog otvaranja pristupnih pregovora između BiH i EU, procjene Evropske komisije „u pozadini“ govore da smo daleko od bilo kakvog napredovanja, nakon što počnu pregovori.
Kao što je poznato, u BiH se često u negativnom kontekstu potencira to što je EU otvorila pregovore sa Ukrajinom, koja je u ratu, prije nego sa BiH. Međutim, prema istim kriterijumima, Ukrajina je imala ocjenu 2,3. Od potencijalnih kandidata najbolje su ocijenjene Crna Gora i Srbija – 3,1. Sjeverna Makedonija je za 0,1 poen iza njih.
Ali, treba znati da je, nakon dodjeljivanja kandidatskog statusa u junu 2022. godine, EU pred Ukrajinu i Moldaviju za otvaranje pregovora o članstvu postavila ispunjenje određenih koraka. Od Ukrajine njih sedam, među kojim su bili usvajanje zakonskog okvira za izbor sudija ustavnog suda, završetak procesa izbora članova Visokog pravosudnog vijeća, i usvajanje zakona o medijima. Od Moldavije se očekivala provedba devet manje-više sličnih koraka, uključujući i napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Ispunila 4 od 7
-U izvještaju iz novembra 2023. godine, Evropska komisija zaključila je kako je Ukrajina u potpunosti ispunila četiri od sedam koraka, a u ostala tri ostvarila značajan napredak. U slučaju Moldavije, Evropska komisija zaključila je kako su vlasti ove zemlje u potpunosti ispunile čak šest od devet koraka, a u ostala tri ostvarila značajan napredak. Niti u jednom od njihovih koraka vlasti ovih zemalja nisu nazadovale. U tom smislu, odluka o Ukrajini i Moldaviji, u odnosu na odluku o BiH, i nije mogla biti drugačija – navodi se u analizi stručnjaka za EU integracije, Igora Davidovića i Adnana Ćerimagića, koju je objavo „Fridrih Ebert BiH“.
Naime, da bi što bolje pratila napredovanje kandidata, EU je uvela sistem ocjenjivanja u 33 oblasti, koji se svodi na pet nivoa pripremljenosti. Najniža ocjena 1 znači ranu fazu pripreme, a 5 veoma naprednu pripremu.
– Izvještaj EK iz novembra 2023. u slučaju pripremljenosti BiH za članstvo u EU pokazao je najmanje tri stvari. Prvo, u ovom trenutku BiH je još uvijek daleko od pripremljenosti za članstvo u EU. Sa prosječnom ocjenom koja se kreće između rane faze i određenog nivoa pripremljenosti, BiH u samo dva poglavlja ima umjerenu pripremljenost (kretanje kapitala i intelektualno vlasništvo). U čak 14 od 33 poglavlja, BiH je na samom početku, tj. u ranoj fazi pripremljenosti – navode Davidović i Ćerimagić.
Drugo, mišjenja su autori, nivo pripremljenosti BiH za članstvo u EU je u zadnje četiri godine ostao nepromijenjen. Naime, u odnosu na 2019. godinu kada je Evropska komisija po prvi put objavila detaljne ocijene pripremljenosti BiH za članstvo u EU u 33 poglavlja, samo u jednom poglavlju, financijska kontrola (32), napravljen je minimalni napredak.
– Treće, BiH je najnepripremljenija za članstvo u EU od svih deset (potencijalnih) kandidatkinja, uključujući Kosovo i Gruziju, koje u tom trenutku nisu bile kandidatkinje za članstvo u EU. Sve ovo ukazuje da kada je u pitanju EU put BiH, pred bosanskohercegovačkim vladama ostalo je izuzetno puno posla, više nego i u jednoj drugoj (potencijalnoj) kandidatkinji. U poređenju sa drugim kandidatima, BiH je tri puta nepripremljenija od Crne Gore, a čak i Ukrajina, Moldavija i Gruzija, zemlje kojim je perspektiva članstva priznata tek u junu 2022. godine, stoje bolje od BiH. EU od BiH za otvaranje pregovora o članstvu, međutim, ne traži dostizanje određenog nivoa pripremljenosti za članstvo u 33 poglavlja. Do te odluke pred BiH se prije svega nalaze dvije liste uslova, jedna iz maja 2019. godine i druga iz decembra 2022. godine – navodi se.
Nazadovanje u reformama
Nakon što je EU dodijelila kandidatski status BiH u decembru 2022. godine, u oblastima civilnog društva primjetan je trend jačanja represije, naročito u dijelu medijskih sloboda i slobode javnog izražavanja, a ozbiljno su ugrožene i slobode udruživanja i građanskih inicijativa.
Kako navode autori ove analize, sličnu ocjenu dijeli i Evropska komisija, koja je u svom izvještaju o BiH iz novembra 2023. godine zaključila kako je BiH nazadovala u čak tri ključna prioriteta:
Ključni prioritet 4: Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, donesen u Narodnoj skupštini RS u junu 2023. godine “dodatno ometa pravnu sigurnost.“
Ključni prioritet 11: Nacrt zakona koji se odnosi na aktere civilnog društva kao „strane agente“, usvojen u prvom čitanju u Narodnoj skupštini Republike Srpske u septembru 2023. godine “ako bi se kao takav usvojio, označio bi još jedan žalostan i neosporan veliki korak unazad.“
Ključni prioritet 12: Uvođenje krivičnih kazni “sa nesrazmjernim ograničenjima“ za klevetu, od strane Narodne skupštine Republike Srpske u julu 2023. godine, “ozbiljno utiču na slobodu izražavanja i medija i predstavljaju veliki korak unazad.“
– S obzirom da su očekivanja suprotna, odnosno da BiH treba ostvariti napredak u provođenju svih ključnih prioriteta, ovakav trend ugrožava početak pregovora BiH o članstvu u EU – upozoravaju Davidović i Ćerimagić.
Orban povukao zakon
Usporedna analiza sa iskustvima zemalja članica EU u oblasti zadiranja u slobode udruživanja i izražavanja, upućuju na primjer usvajanja zakona o “stranim agenturama“ u Mađarskoj, po gotovo identičnim obrascu kako je to predloženo u Republici Srpskoj. Međutim, u slučaju Mađarske Sud pravde EU je zauzeo poziciju da odredbe njihovog zakona nisu u saglasnosti sa pravom EU.
–Zbog pritiska EU na vladu u Budimpešti, taj zakona je stavljen van snage. Međutim, u zadnje vrijeme mađarske vlasti najavljuju novi niz sličnih zakona – navodi se u analizi.
I Vlada Kantona Sarajevo se „povukla“
Kao primjer autoritarnih tendencija u BiH navodi se i potez Vlade Kantona sarajevo koja je u aprilu 2023. usvojila Nacrt Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, čijim odredbama o širenju lažnih vijesti i omalovažavanju državnih organa je normirano ograničenje slobode govora i izražavanja.
Nakon snažne kritike javnosti, ali i međunarodnih institucija, od Savjeta Evrope do OEBS, Nacrt je vraćen na doradu.