Foto: BHRT/Mirela Savić
Dobri bilateralni odnosi s Hrvatskom su prioritet, osim ako ta zemlja nastavi realizaciju ideje o odlaganju nuklearnog otpada na lokalitetu Trgovska gora, i tako ugrozi zaštićeni tok rijeke Une kroz Bosnu i Hercegovinu i stanovništvo. Ovo je rijetko jedinstven stav svih nivoa vlasti u našoj zemlji, ali i naučne javnosti. No, Hrvatska ne odustaje.
Andrej Plenković, predsjednik Vlade Hrvatske, kaže da on tu ne vidi ništa sporno, da naučnici iz Hrvatske ne vide ništa sporno i da vjeruje da će bh. strana shvatiti da je bezbjedna.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Zoran Tegeltija, ističe kako bosanskohercegovačka strana nije za takvu odluku i da razumije uznemirenost građana. Tegeltija smatra kako ovo pitanje neće ugroziti dobre odnose dvije zemlje.
Ekolozi iz BiH tvrde da je jedini kriterij kojim su se u Hrvatskoj vodili prilikom izbora lokacije za nuklearni otpad bio taj da bude što dalje od naseljenih područja i gradova, kako bi imali najmanju političku štetu.
Na spornom području su prije rata, uglavnom, živjeli građani srpske nacionalosti, koji su se tokom rata iselili iz tog dijela Hrvatske.
Ukoliko u razumnom roku ne budu približeni stavovi i postignut međudržavni sporazum BiH i Hrvatske, slijedi duga i iscrpljujuća pravna borba pred međunarodnim sudovima, kaže Emir Dizdarević, šef ekspertskog tima BiH.
Podsjetimo, Trgovska gora u Hrvatskoj postala je problem i Bosne i Hercegovine 1999. godine, kada je nekadašnja kasarna Jugoslovenske narodne armije “Čerkezovac” određena za odlagalište radioaktivnog otpada, iako se nalazi na samoj granici sa našom zemljom, preciznije na njenom dijelu kojim se proteže Unsko-sanski kanton i dio Republike Srpske.