BANJALUKA, TUZLA - Proizvođači gljiva u BiH uspjeli su da potisnu uvoz, jer izvoz ove biljke uveliko premašuje uvoz.
Tako iz Spoljnotrgovinske komore BiH navode da je BiH tokom prošle godine izvezla gljiva, što svježih, što obrađenih, u vrijednosti od 23 miliona KM, dok je vrijednost uvezenih bila sedam miliona.
"Bilježi se rast izvoza u odnosu na godinu dana ranije od 1,5 miliona KM. Izvoz u zadnjih pet godina, odnosno od 2015. do 2019, porastao je za 12 miliona KM", ističu iz Spoljnotrgovinske komore.
Dodaju da na jednu KM uvoza u ovom sektoru BiH izveze 2,46 KM, te da od ukupnog izvoza najviše izvoze suve gljive, odnosno 50 odsto, zatim svježe 36 odsto i na kraju smrznute 13 odsto.
"Najviše gljiva izvozimo u zemlje zapadnog Balkana, a od ostalih zemalja to su Čile, Kina i Kanada", navode u Spoljnotrgovinskoj komori.
Kako kažu uzgajivači gljiva, izvozom dominiraju šumske gljive kao što su vrganji, lisičarke, smrčak, dok je izvoz uzgojenih gljiva, šampinjona i bukovača, prilično slab.
Mujdin Tokić, predsjednik Grupacije proizvođača micelija, komposta i uzgoja gljiva Tuzlanskog kantona, rekao je za "Nezavisne" da se zanemarivo mala količina uvozi, ali se isto tako zanemarivo mala količina uzgojenih gljiva i izvozi.
"Prema statističkim podacima, izvozimo dosta gljiva, ali to su šumske gljive kao što su vrganj i lisičarka", objasnio je Tokić. Dodao je da uzgajivači u BiH najčešće uzgajaju šampinjone i bukovače te u maloj količini šitake gljive.
"Uzgoj šampinjona predstavlja oko 70 odsto proizvodnje, bukovača oko 15 odsto i u malim količina šitake", rekao je Tokić. Prema njegovim riječima, najviše se šumske gljive izvoze u zapadnoevropske zemlje kao što su Nizozemska i Njemačka.
"Izvozimo i u Sjevernu Makedoniju, Hrvatsku, ali i Srbiju. Koliko izvezemo - toliko uvezemo", ističe Tokić. Dodao je da BiH na godišnjem nivou proizvede oko 3.000 tona gljiva.
Ranko Pandurević, vlasnik firme "Agaricus" iz Istočnog Sarajeva, rekao je da proizvede oko 70 tona šampinjona i bukovača. Istakao je da se proizvodnjom bavi od 1983. godine, a da mu je najveći problem plasman gljiva i naplata.
"Ne izvozimo na inostrano tržište zbog niskih cijena koje nam nude", kazao je Pandurević i dodao da proizvodnja gljiva zahtijeva stalno iste uslove.
"Problema ima kao i u svakom poslu. Urod nikad nije onoliki koliko mi očekujemo i koliko bi trebalo da bude. Za dobar uzgoj gljiva mikroklima mora biti stalno ista. Bilo ljeto ili zima, mi moramo imati ujednačenu temperaturu i vlažnost vazduha da bi gljiva uspjela", rekao je Pandurević i dodao da većina ljudi zna i voli bijeli šampinjon.
"Stoga smo morali prilagoditi svoju proizvodnju potrebama tržišta. Ljudi takođe traže i nižu cijenu, što im je često najbitnije", kaže Pandurević.
