Od poslaničkog paušala, koji primaju poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH, među zemljama okruženja veći je samo paušal koji dobijaju poslanici u Sloveniji, dok u Sjevernoj Makedoniji političari uopšte nemaju tu privilegiju.
Naime, cifra koju dobije svaki parlamentarac PS BiH, bez obzira da li je u radnom odnosu, iznosi oko 750 maraka, dok njihove kolege u Sloveniji imaju od 500 do 800 evra, odnosno od 977 do 1.564 KM. Međutim, ključna razlika u ovoj priči nije u iznosu, već u uvidu u način trošenja para.
U BiH gotovo da ne postoji pravilo na koji način poslanik može da potroši tih 750 KM, koliko iznosi mjesečna plata za desetine hiljada građana u BiH. U odluci koju potpisuje Zajednička parlamentarna komisija za administrativne poslove, ovoj tematici je posvećen samo jedan član, sa dvije rečenice: „Poslaniku i delegatu za obavljanje poslaničke i delegatske dužnosti pripada mjesečni paušal bez obzira na radnopravni status. Visina paušala utvrđuje se množenjem osnovice plate sa koeficijentom 1,50“.
Treba napomenuti da su mjesečna primanja parlamentaraca na nivou BiH, i bez paušala, od 4.000 do 6.000 KM.
S druge strane, u Sloveniji se, bar tako nalažu propisi, mora znati kuda ide svaki evro. Kako je pokazalo istraživanje koje je za potrebe Parlamentarne skupštine BiH uradio njen Istraživački sektor, Slovenci imaju pravo da paušal potroše za pokrivanje materijalnih troškova nastalih radom u izbornoj jedinici poslanika, kao što su upotreba prostora izvan poslaničke kancelarije, obavještenja preko medija o sastancima s građanima, troškovi prevoza po izbornoj jedinici, noćenje ili dnevnice.
I ne samo to. Poslanici jednom godišnje ili na kraju mandata podnose izvještaj Komisiji za izbor i imenovanja o aktivnostima u izbornoj jedinici. Ako to ne uradi, poslanički paušal mu neće biti isplaćen.
Ipak, slovenačka Komisija za sukob interesa nije bila zadovoljna ni u ovim rješenjem, pa je parlamentu predložila da se trošenje novca dodatno precizira „jer je neprihvatljiva praksa da se navedena sredstva posmatraju kao vlastita, a ne strogo namjenska javna sredstva“. Treba li reći da na nivou BiH ne funkcioniše skoro ništa, pa samim tim još ne postoji ni Komisija za sukob interesa.
Rijetko ko je od poslanika u PS BiH juče bio dostupan za izjavu. Poslanik SDP Saša Magazinović nije želio da govori na ovu temu, uz obrazloženje da to ne komentariše i da se „bavi ozbiljnim stvarima“.
Istovremeno, poslanica NB Aida Baručija zagovornik je ukidanja brojnih privilegija koje imaju parlamentarci u Sarajevu.
– Obzirom da su skoro svi profesionalno angažovani u PS BiH i primaju ogromne plate, smatram da paušale treba potpuno ukinuti. Mišljenja sam da ove ogromne plate, koje su takve godinama, treba opravdati savjesnim radom za bolje sutra svih naših građana. Ja sam se odrekla 20 odsto mjesečnih primanja za fond koji stipendira učenike i studente, a paušale usmjeravam socijalno ugroženim, s tim da to ne iznosim javno, jer ta vrsta promocije nije u skladu s mojim odgojem – kaže Baručija za Srpskainfo.
U Srpskoj nema paušala
U Narodnoj skupštini RS i Skupštini Distrikta Brčko ne isplaćuje se poslanički paušal, dok je situacija u kantonima u FBiH šarolika.
Tako je u Kantonu Sarajevo paušal ukinut, a u ostalim kantonima je od 350 do 1.800 maraka, koliko dobijaju poslanici u Unsko-sanskom kantonu, ali samo oni koji nisu u radnom odnosu.
U Hrvatskoj je paušal 395 KM, u Crnoj Gori on se naziva varijabilni dio plate i trenutno može da ide do 1.000 KM, dok je u Srbiji paušal 452 KM na platu.
(Srpskainfo)