Wednesday, November 20, 2024

Belgija traži da Evropska unija obuzda cijene energije

 Foto: Pixabay

Belgijski premijer Alexander De Croo najavio je da će tražiti da se na nivou Evropske unije obuzda rast cijena struje i plina, koje u cijeloj Evropi dostižu do sada nezamislive nivoe.

“Bio sam jedan od prvih koji su rekli da ne možemo nastaviti rješavati problem cijena smanjivanjem poreza, nego da ih treba blokirati. To se može učiniti samo zajedno s ostalim evropskim zemljama”, kazao je on.

Najavio je da će sljedećih nekoliko sedmica o tome razgovarati s čelnicima ostalih država EU-a, istaknuvši da će Belgija sama nešto poduzeti ako to ne bude moguće na evropskom nivou.

Dodaje da bi mjere na nacionalnom nivou bile manje efikasne od evropskog rješenja, prenosi Hina.

De Croo ne isključuje mogućnost da se zahvati u velike profite koje ostvaruju energetska preduzeća.

“Naše kompanije i mi kao građani plaćamo vrlo visoke cijene. Naravno da je neprihvatljivo da postoje preduzeća koja iz toga ubiru velike profite. Svako mora snositi svoj dio tereta u ovim teškim vremenima”, rekao je De Croo.

Belgijska ministrica energetike Tinne Van der Straeten upozorila je da će se zemlje Evropske unije suočiti sa “pet do 10 užasnih zima”, ako se ništa ne preduzme na smanjenju cijena prirodnog plina.

Ona je ocijenila je na Twitteru da bi cijene plina u Evropi trebalo hitno da budu zamrznute, ukazavši da je odnos između cijena plina i struje vještački uspostavljen i da bi to trebalo da se promjeni.

“Narednih pet do 10 zima biće strašne ako ništa ne preduzmemo”, rekla je ona.

“Moramo djelovati na samom izvoru, na evropskom nivou i raditi na zamrzavanju cijena plina”, poručila je Van der Straeten.

Austrija podržava prijedlog

Austrijski kancelar Karl Nehammer podržava ograničenje na nivou EU-a za cijene električne energije, objavio je njegov ured.

Austrijska Vlada, predvođena konzervativcima, ispočetka je bila skeptična prema ideji ograničavanja cijena električne energije, ali se za nju zagrijala kako su cijene nastavile rasti.

“Moramo konačno zaustaviti ludilo koje se događa na energetskim tržištima. A to se može dogoditi samo kroz evropsko rješenje”, navode se u saopćenju Nehammerove riječi.

Dodaje se da će kancelar nastojati razuvjeriti one članice EU-a koje se protiv takvom rješenju.

“Napokon se nešto mora dogoditi. Ovo se tržište neće samo regulirati u svom sadašnjem obliku. Pozivam svih 27 članica EU-a  da zajednički hitno zaustave ovu eksploziju cijena.”

Austrija uveliko ovisi o ruskom plinu, posebno u industriji i grijanju, a prije rata u Ukrajini oko 80 posto ukupne opskrbe plinom bilo je iz Rusije.

Većina električne energije, međutim, dolazi iz obnovljivih izvora energije, a u austrijskoj javnosti raste nerazumijevanje tržišnog sistema u kojem su cijene plina i struje usko povezane.

‘Energetski rat s Rusijom’

Češko predsjedništvo Vijećem EU-a najavilo je u petak da će uskoro sazvati vanredni sastanak ministara zaduženih za energetiku, kako bi razgovarali o hitnim mjerama koje se mogu poduzeti u suočavanju s velikim rastom cijena energije.

Češki ministar industrije i trgovine Jozef Sikela je najavio takav sastanak “što je moguće prije”.

“Mi smo u energetskom ratu s Rusijom i to je štetno za cijelu Evropsku uniju.”

U petak su Njemačka i Francuska najavile da će veleprodajne cijene električne energije sljedeće godine biti deset i više puta skuplje nego prošle godine.

U Njemačkoj su cijene dosegnule 850 eura za megavatsat, a u Francuskoj više od 1.000 eura.

Prošle godine u obe zemlje cijena je bila 85 eura.

Izvor: Agencije

Povezane vijesti

Latinska Amerika: splasnula euforija oko litijuma

Foto: Aizar Raldes/AFP

El Salvador očijuka s atomskom energijom, u Peruu se kritizira eksploatacija litija. U Brazilu se zeleni vodik smatra energentom budućnosti, u Čileu su skeptični. Kako se Latinska Amerika nosi s energetskim problemima?

Ne mari EU za Afriku

Foto: UNHCR

Građanski rat u Sudanu, jedan od najkrvavijih sukoba u posljednjem desetljeću, rijetko se pojavljuje u europskim medijima, unatoč stravičnim gubicima i humanitarnoj krizi. Od travnja 2023. stradalo je najmanje 20.000 ljudi, a mnogi stručnjaci procjenjuju da je žrtava više od 100.000, EU, međutim, pokazuje manjak interesa za pružanje pomoći

Popular Articles