Prije 26 godina u najvećoj misiji NATO-a poslije Drugog svjetskog rata raspoređeno je gotovo 60.000 vojnika u BiH zaduženih da primijene Daytonski sporazum kojim bi neprijateljstva u Bosni bila zaustavljena.
Operaciju pokrenutu u decembru 1995. pod imenom "Zajednički napor" činile su snage IFOR-a (Snage za implementaciju), koje su se godinu dana kasnije transformisale u SFOR (Snage za stabilizaciju). U operacijama su učestvovale 32 zemlje, uključujući i one koje nisu NATO članice, među njima i Rusija.
U BiH se trenutno nalazi bataljon od 600 vojnika iz 19 država, od kojih je 15 evropskih zemalja članica NATO-a. Ipak, situacija je danas takva, kako ocjenjuje dobar dio stručne javnosti, da nikada od potpisivanja Daytonskog sporazuma mir u BiH nije bio ugrožen do ove mjere. Navodi se da se kriza, koja se produbljuje, mora zaustaviti jačim angažmanom Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a.
EU i NATO, prema sporazumu iz 2003., u bilo kojem trenutku u kratkom roku mogu rasporediti dodatni broj vojnika u BiH u slučaju prijetnje sigurnosti ove zemlje. Prema rezolucijama UN-a, ove vojne snage imaju izvršni mandat koji podrazumijeva i upotrebu sile, posebno kako bi se obranile od napada ili prijetnje napadom.
Procjene o ugroženoj sigurnosnoj situaciji u BiH još u oktobru su jasno skicirali u svojoj analizi Senada Šelo Šabić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose i Kurt Bassuener, suosnivač i viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije (Demoratization Policy Council).
Kako su naveli, "pojačanje trenutnih snaga dodatnim vojnicima je prijeko potrebno i to odmah". Smatraju da bi raspoređivanje dodatnog kontigenta američkih vojnika u Brčkom odvratilo Milorada Dodika ili bilo kojeg drugog lidera u RS-u koji teži ka samostalnosti od takvih aktivnosti.
"To bi također Dodiku slomilo kičmu u političkom smislu i oslabilo povjerenje u njega, obzirom da se on već bori s rastućim javnim nezadovoljstvom u vezi sa sve većom zaduženošću RS-a", navodi se u analizi.
Dodik, međutim, reaguje nervozno i odrečno na svako pominjanje dodatnih trupa na koje sve češće, naročito nakon posebne sjednice Narodne skupštine RS-a 10.decembra, pozivaju ne samo zvaničnici iz Sarajeva, već se ti pozivi mogu čuti i sa zapadnih adresa.
Dodik je, podsjećamo, prijetio da će u slučaju da NATO "interveniše" u RS-u protiv njegovih akcija, pozvati svoje "prijatelje" u pomoć (misleći na Rusiju i Srbiju).
Stručna javnost, međutim, ukazuje da prvi aneks (1A) Daytonskog sporazuma obavezuje NATO da održava "sigurno i zaštićeno okruženje" u cijeloj BiH iako, kako navode, Dodikova retorika implicira da NATO nema pravo da bude u RS-u i ostatku BiH.
Dodik je u petak kazao da "dok je on u Predsjedništvu BiH nikada neće dati saglasnost da bilo čije vojne snage dođu u BiH". Dodao je da nema nikakav problem "da u BiH dođe i 100.000 vojnika NATO-a i da okupira zemlju", ali pošto je, kaže, potrebno pribaviti saglasnost nadležnih organa on je, kao nadležni organ, neće dati, ni za NATO ni ruske snage.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović smatra da nema osnova u tvrdnjama Dodika da je potrebna saglasnost Predsjedništva BiH za raspoređivanje dodatnih snaga u BiH, jer je "mandat međunarodnih vojnih snaga jasno propisan Daytonom". Komanda vojne misije u BiH ima ovlaštenje, navodi Džaferović, da učini sve što procijeni kao potrebno za sprovođenje svog mandata.
Aranžman o međunarodnim vojnim snagama, podsjetio je, definisan je Aneksom 1A Daytonskog sporazuma, a kasnije i sporazumom "Berlin plus" između NATO-a i EU.
Prekjučerašnji poziv lidera SDA Bakira Izetbegovića o slanju dodatnih vojnika NATO-a izazvao je buru reakcija iz RS-a. "Kakav NATO, kakav Bakir", poručio je premijer RS-a Radovan Višković. "Lider SDA je u svoju glavu svašta uvalio", reagovao je Dodik, dodajući da Izetbegović upravlja Ustavnim sudom, sudovima, a "sada je vrhunac da upravlja i NATO-om".
Oni koji opravdavaju slanje dodatnih snaga NATO-a u BiH navode da je jasna odgovornost domaćih i međunarodnih sigurnosnih organizacija da osiguraju sigurno okruženje u skladu sa Daytonskim mirovnim sporazumom.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izrazio je zabrinutost zbog tenzija u BiH, posebno naglasivši "zapaljivu retoriku" Dodika. I po ocjeni visokog predstavnika Christiana Schmidta, Dodikovi postupci "ugrožavaju ne samo mir i stabilnost zemlje i regije, već, ako na njih ne odgovori međunarodna zajednica, mogu dovesti do poništavanja samog Daytonskog mirovnog sporazuma".
Schmidt je u svom izvještaju UN-u predložio da "ako separatisti iz bh. entiteta RS ispune svoju prijetnju da će ponovo napraviti entitetsku vojsku, međunarodne mirovne snage bi trebalo da budu vraćene u većem broju da zaustave mogućnost klizanja ka novom ratu".
Istovremeno, dok se razmatra mogućnost slanja dodatnih trupa NATO-a u BiH, intezivno se vaga i o kaznenim mjerama protiv Dodika i njegovih saradnika zbog separatističkih težnji i djelovanja protiv ustavno-pravnog poretka BiH. Sankcije su na stolu, o čemu ovih dana otvoreno govori Njemačka ali i SAD, koji uvjeravaju da neće dozvoliti urušavanje teritorijalnog integriteta BiH, niti kršenje Daytona.
(Vijesti.ba / Danas.rs)
