BANJALUKA – Iako su prošle skoro dvije godine otkad su predstavljene javnosti, izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, kojima bi se smanjila korupcija i zloupotrebe u tom sistemu, još nisu ugledale svjetlo dana.
Naime, nekoliko nevladinih organizacija, uz pomoć Delegacije EU, USAID-a i još nekoliko međunarodnih subjekata, predložili su tokom 2016. i početkom 2017. godine 18 amandmana kojima bi se, kako su tvrdili, godišnje uštedjelo gotovo pola milijarde maraka. Odluka da se krene u izmjene donesena je sredinom 2017. s planom da se u proceduru izmjena uđe u septembru, međutim i dalje nema informacije dokle se stiglo s tim poslom.
Igor Vukajlović iz banjalučke nevladine organizacije “Tender”, koja je jedan od inicijatora amandmana, kaže da nema velika očekivanja od novog zakona i ističe da sumnja da će biti usvojeni njihovi prijedlozi. On navodi da prijedlozi koji su dosad procurili u javnost ne zadovoljavaju ni minimum potrebnih kriterijuma.
Jedna od osnovnih zamjerki se, kako ističe, odnosi na to da su sankcije za ugovarače usluga deset puta manje od kazni za ponuđače usluga, bez obzira na to što su, kako objašnjava, ugovarači ključna strana koja postavlja uslove tendera.
“Sva dosadašnja iskustva jasno pokazuju da su ugovorni organi ti koji upravljaju procesima i prilagođavaju tendere sebi da bi imali što manje žalbi i kad naštimaju neku nabavku nemaju nikakve odgovornosti”, kaže on.
Čitav niz zamjerki na sistem javnih nabavki u BiH ima i Evropska komisija, koja je u zadnjem izvještaju o napretku rekla da je identifikovan čitav niz neefikasnosti, neopravdanog trošenja i nedostatka mehanizama kontrole u sistemu javnih nabavki.
“Kapaciteti za istraživanje ekonomskih, finansijskih i kriminala u odnosu na javne nabavke bi trebalo da budu značajno unaprijeđeni i u smislu broja ljudi, nivoa specijalizacije, ali i raspoložive opreme. Potrebno je dodatno stručno usavršavanje i unutar policije i pravosuđa”, navedeno je u izvještaju.
Kao jedna od preporuka, navodi se potreba uvođenja sistema elektronskog ugovaranja javnih nabavki, ali napominju da još ne postoje odgovarajuće politike.
Ilustracije radi, kada bi amandmani nevladinih organizacija bili usvojeni, svi postupci javnih nabavki bi bili potpuno transparentno objavljivani na portalu Agencije za javne nabavke sa svim podacima, a javne nabavke bi mogle ići bez tendera samo u izuzetno rijetkim i specijalnim slučajevima, i to isključivo uz pismenu saglasnost Agencije, u koju bi javnost imala uvid.
Osim toga, svih 3.035 organa koji sprovode javne nabavke bili bi obavezni da svake godine napišu i objave precizan i detaljan plan javnih nabavki za tu godinu, a na kraju godine da podnesu javni izvještaj o njihovom izvršenju.
Ukinuta bi bila i sadašnja rješenja po kojima kršenje postupaka javnih nabavki sancioniše sud za prekršaje, koji je preopterećen predmetima poput neplaćanja računa, pa predmeti često završe u zastari.
(Nezavisne)