Agencija za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, poslala je otvoreno pismo političkim strankama registrovanim za Lokalne izbore 2020. pod nazivom “Nominujte i promovišite kandidatkinje – to koristi svima!”.
U navedenom pismu, u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 32/10), Agencija podsjeća političke partije o važnosti ravnopravnog učešća žena i muškaraca u kontekstu predstojećih izbora.
Ravnopravna zastupljenost polova na mjestima donošenja odluka je obavezan standard ostvarivanja lјudskih prava, propisan kako brojnim međunarodnim dokumentima koji su kod nas na snazi, tako i domaćim zakonskim propisima, saopćeno je iz Agencije za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine.
Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), koja je integralni dio Ustava Bosne i Hercegovine, u članu 7. “Politički i javni život” i član 8. “Međunarodno predstavlјanje i učešće” uređuje obaveze država u cilju postizanja ravnopravne zastupljenosti muškaraca i žena na mjestima donošenja odluka.
Cilj br. 5.5 globalnih Ciljeva održivog razvoja glasi: “Osigurati puno i efektivno učešće žena i jednake prilike za liderstvo na svim nivoima političkog, ekonomskog i javnog života.” Indikator za mjeru i ovaj cilj definisan je kao “proporcija mjesta popunjenih ženama u državnim i lokalnim vladama”
Prema odredbama Zakona o ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini, državna tijela na svim nivoima organizacije vlasti, uključujući zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, političke stranke, pravna lica s javnim ovlaštenjima su dužni da osiguraju i promoviraju ravnopravnu zastupljenost polova u upravljanju, procesu odlučivanja i predstavljanju.
Ravnopravna zastupljenost, prema Zakonu, postoji u slučaju kada je jedan od polova zastupljen najmanje u procentu 40 posto. Ukoliko ravnopravna zastupljenost ne postoji, to se smatra diskriminacijom po osnovu pola.
Članom 4.19 Izbornog zakona BiH utvrđena je kvota od najmanje 40 posto pripadnika manje zastupljenog pola na listama kandidata-kinja. Osim kvote, utvrđen je i procenat i redoslijed kandidata manje zastupljenog pola na listi. Ukoliko neka stranka dostavi listu kandidata koja nije sastavljena u skladu sa članom 4.19, Centralna izborna komisija BiH neće potvrditi kandidatsku listu.
Međutim, uprkos postojanju spomenutih izbornih kvota, žene su u predstavničkim tijelima na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini nedovoljno zastupljene i čine 23,8 posto, što je ispod evropskog prosjeka. Zastupljenost žena u općinskim vijećima u BiH je još i manja i nakon lokalnih izbora 2016. godine, iznosi svega 18.3 posto. Pored toga, od 142 općine u BiH, samo njih sedam vode načelnice, odnosno – manje od 5 posto.
Jedan od razloga ovakvog stanja je činjenica da političke stranke u BiH nedovoljno prepoznaju potencijal kandidatkinja i u pravilu, veoma malo žena je na rukovodećim pozicijama. U kontekstu Općih izbora 2018. godine u BiH, samo 16 posto stranačkih listi imalo je žene na vodećim pozicijama.