Foto: Vijesti.ba
Nakon što je CIK-u prebačen novac za nabavku novih tehnologija na izborima, pojavila se još jedna prepreka za realizaciju ovog projekta, a to su kadrovi, jer Savjet ministara BiH neće u skorije vrijeme CIK-u dati saglasnost na pravilnik o unutrašnjoj sistematizaciji, kojim se planira zapošljavanje još oko 60 radnika.
Naime, CIK već mjesecima od Savjeta ministara BiH traži saglasnost na pravilnik o unutrašnjoj organizaciji, jer kako nam je rečeno iz nekoliko izvora, sa sadašnjim kadrovima uvođenje novih tehnologija neće biti moguće.
Međutim, Savjet ministara BiH ignoriše ove zahtjeve CIK-a i tako će sasvim sigurno biti i u narednom periodu, jer srpski i hrvatski kadrovi u Savjetu ministara BiH ne žele ni da pričaju o toj temi.
“To je kompleksan projekat. CIK-u treba nekoliko inženjera, vrhunskih IT stručnjaka koji će voditi taj projekat, a toga nema. Pitanje je uopšte koliko takvog kadra ima na tržištu i koliko on vrijedi”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak CIK-u.
I ranije, na samim sjednicama CIK-a bilo je riječi o ovom problemu. Navedeno je da je za uvođenje novih tehnologija potrebno ispuniti tri preduslova, a to su novac, oprema i inženjeri, a naglašeno da novac postoji, da je tender raspisan, ali da je pitanje šta će biti sa kadrovima.
“Nama trebaju IT inženjeri, sposobni IT stručnjaci, i to nije uzmi sa biroa, to su eksperti. Ti ljudi moraju biti ovdje i raditi”, rekao je jednom prilikom na sjednici CIK-a Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije BiH.
I u četvrtak, na sjednici CIK-a bilo je govora o pravilniku. Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a, rekao je da CIK nakon što je novac postao operativan može nastaviti proces nabavke novih tehnologija “iako nismo dobili saglasnost na naš pravilnik o sistematizaciji i nedostaju nam stručni i kvalifikovani radnici”.
Inače, CIK je već pri kraju procesa izbora najpovoljnijeg ponuđača za uvođenje novih tehnologija na izborima, međutim novac koji im je nametnutom odlukom Kristijana Šmita obezbijeđen još prošle godine, tek u četvrtak je postao operativan.
Od tog novca, između ostalog, oko 20 miliona KM planirano je za ugovore o djelu, ali kako je rekao Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora, “nije poznato kome”.
Kada je riječ o kadrovima, u CIK-u je trenutno zaposlen 61 radnik, a novim pravilnikom predviđa se zapošljavanje još toliko radnika.
U CIK-u u nekoliko navrata su rekli da to ne mora biti odmah, ali da za početak treba popuniti radna mjesta koja su neophodna.
Kakva je situacija u CIK-u po pitanju kadrova, možda najbolje ilustruje činjenica da u pravnom odjelu ima pet zaposlenih, a samo na posljednjim lokalnim izborima bilo je 3.000 žalbi. Na jednoj od sjednica CIK-a rečeno je i da su tri osobe zadužene za komunikaciju i obradu više od 12.000 predmeta koji se odnose na imenovanje predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora i da samo dva čovjeka komuniciraju sa 143 opštinske i gradske izborne komisije.
“Nije bilo potrebne većine i naš, ne znam koji pokušaj, nije uspio. Kako ćemo prevladati nedostajući broj ljudi, ne znam. Očigledno je da izvršni organ nema sluha za aktivnost koja je pred nama”, rekao je nedavno Ahemt Šantić, član Centralne izborne komisije BiH.
Pojedini članovi CIK-a pozvali su i visokog predstavnika da reaguje, odnosno da nametne novo zapošljavanje, jer smatraju da su CIK-u u posljednjih nekoliko godina, a posebno u posljednjih nekoliko mjeseci, date mnoge obaveze, a nemaju mogućnost zapošljavanja novih ljudi.
Zanimljivo, upravo su članovi CIK-a bili najveći zagovornici toga da im se daju nove obaveze i poslovi, iako su bili svjesni da nemaju kapacitet da to sprovedu u djelo.