Foto: Impuls
Svaka veća padavina u nekom dijelu Bosne i Hercegovine izazove poplave, često s velikim posljedicama po ljude i imovinu. Problemi se uglavnom javljaju na istim mjestima, a do naredne poplave uzrocima, odnosno preventivnom djelovanju, posvećuje se malo ili nimalo pažnje.
Narednih dana meteorolozi najavljuju nove velike količine padavina, a pitanje je da li smo za njih spremni.
Početkom ove godine zabilježene su velike poplave duž toka rijeke Drine u mjestu Karakaj. Mještani su očajni jer im se godinama ponavlja isti scenario. Pozivaju vlasti da riješe barem neke od problema.
Milisav Popović, mještanin naselja Karakaj, opština Zvornik (7. 1. 2026)
„Imamo jedno 200 metara da se spoji odavdje do karakajskog mosta, do rijeke Hoče da se spoji. Molimo predsjednika, molimo državu.“
Slađan Garić, mještanin naselja Karakaj, opština Zvornik (7. 1. 2026)
„Ovo je nama četvrta poplava do sada. Evo, komšijama je ušlo u kuću. Nadamo se da neće biti veća katastrofa nego što jest.“
Ogromne probleme sa plavljenjem Drine imaju i u Bijeljini, te okolnim naseljima. Ekolozi upozoravaju na ljudski faktor.
Snežana Jagodić Vujić, predsjednica Udruženja „Eko put“
„Ogromne količine šljunka koji je ilegalno izvađen na mjestima koja nisu za to predviđena. Mijenjaju se tokovi tih podzemnih voda, mijenjaju se tokovi tih nadzemnih drinskih otoka i to se mijenja svakodnevno.“
Ovo su samo neki od primjera posljedica odnosa prema prirodi i vlasti prema građanima. Profesor Nedim Suljić ističe da je svako područje Bosne i Hercegovine specifično za sebe, pa samim tim i uzroci poplava.
Nedim Suljić, stručnjak iz oblasti hidrotehnike
„Stvar je u tome što imamo jako zastarjele odvodne kanalizacione sisteme koji se godinama ne održavaju, pogotovo kada je riječ o oborinskoj kanalizaciji. Imamo jako loše spojeve, začepljene odvodne sisteme, a povrh svega imamo i nelegalnu sječu šuma. I do nas samih, do građana Bosne i Hercegovine, da ne bacamo otpad na obale rijeka, da ne bacamo pogotovo kruti, čvrsti, veliki otpad, jer samim tim sprječavamo proticajnu moć, pogotovo kada naiđe poplavni talas.“
Kao ključni faktor u rješavanju svih navedenih uzroka poplava, profesor Suljić ističe neadekvatan odgovor vlasti i njihovu slabu koordinaciju na svim nivoima.
Nedim Suljić, stručnjak iz oblasti hidrotehnike
„Ono što je suština svega kod nas jeste da nema državnog ministarstva za vodoprivredu, nego je to svedeno na nivoe entiteta. Imamo u oba entiteta zakone o vodama koji su manje-više slični. Međutim, ni vodotoci ni poplave ne poznaju nikakve prirodne, niti administrativne granice između opština i entiteta, i tu je osnovni problem.“
Ukoliko političari, ali i građani Bosne i Hercegovine, ne osvijeste vlastitu odgovornost, izvjesno je da će se scenariji iz prethodnih godina, kada su u pitanju poplave u BiH, ponavljati.