Srebrenica na filmu: Kako je i sedma umjetnost postala čuvar sjećanja na genocid

Quo vadis, Aida?

Genocid u Srebrenici, počinjen u julu 1995. godine, jedno je od najmračnijih poglavlja moderne europske historije. Više od 8.000 ljudi ubijeno je pred očima svijeta, u mjestu koje je tada imalo status “zaštićene zone” Ujedinjenih nacija.

I dok je zločin historijski i pravno dokazan, filmska umjetnost je omogućila da priča o Srebrenici dođe do mnogo šire publike, izvan granica Bosne i Hercegovine, ostavljajući snažan emocionalni trag.

Film je učinio da Srebrenica ne ostane samo fusnota u knjigama historije, već živa opomena. Kroz dokumente, svjedočenja i moćne priče, film je zabilježio istinu – i sačuvao je od zaborava.

Filmovi o Srebrenici nisu samo umjetnička djela; oni su i dokument vremena, način da se istina sačuva od zaborava i prenese novim generacijama.

Kroz njih je publika širom svijeta mogla razumjeti razmjere tragedije, ljudske sudbine i političke okolnosti koje su dovele do genocida.

Dok se i danas vodi borba s revizionizmom i pokušajima negiranja genocida, filmovi – igrani ili dokumentarni – služe kao dokaz i podsjetnik, alat za obrazovanje i moralno svjedočanstvo. Izdvojili smo najvažnije od njih.

Quo Vadis, Aida? (2020)

Film Jasmile Žbanić postigao je najveći međunarodni uspjeh, bio nominovan za Oscara i mnoge druge nagrade, čime je priča o Srebrenici još snažnije odjeknula u svijetu.

Prikazuje tragediju kroz oči Aide, prevoditeljice u UN-ovoj bazi u Potočarima, koja očajnički pokušava spasiti porodicu nakon što srpske snage uđu u Srebrenicu.

Film kroz ličnu priču oslikava tragediju cijele zajednice i potresno oslikava nemoć pojedinca pred historijskim zlom i ravnodušnošću međunarodnih institucija.

Halimin put (Halima's Path, 2012)

Film reditelja Arsena Antona Ostojića ne bavi se direktno događajima u Srebrenici, ali govori o majci koja traži posmrtne ostatke sina ubijenog tokom rata u BiH.

Priča odražava sudbine hiljada žena koje su godinama tragale za kostima svojih sinova, muževa i braće – simbolično podsjećajući na majke Srebrenice i njihovu borbu za istinu i pravdu.

Belvedere (2010)

Igrani film Ahmeda Imamovića, čija je radnja smještena u istoimeni izbjeglički kamp Belvedere, podignut 15 godina nakon genocida u Srebrenici, iznad Goražda. Film prati živote preživjelih — najčešće žena poput Ruvejde, koja bezuspješno traži posmrtne ostatke svog muža i sina — dok istovremeno njen sin Adnan pokušava pobjeći u svijet reality‑šou programa Big Brother, simbolizirajući jaz između njihove tuge i trivijalnog modernog društva

Belvedere je prvi igrani film koji se direktno bavi posljedicama genocida u Srebrenici, ne u trenutku tragedije, već kroz decenije bolne potrage za istinom i kostima žrtava.

Resolution 819 (Francuska, 2008)

Igrani film u režiji Giacoma Battiata temelji se na istinitoj priči i prati Jacquesa Calveya, francuskog istražitelja koji radi za Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY). On dolazi u Bosnu i Hercegovinu kako bi prikupio dokaze o zločinima počinjenim nad bošnjačkim stanovništvom u Srebrenici.

Naziv filma se odnosi na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a koja je Srebrenicu proglasila zaštićenom zonom, što u praksi nije spriječilo masakr.

Samir Mehic Bowie – Letters from Srebrenica (2024)

Dokumentarni film novinarke BIRN-a BiH Lamije Grebo govori o prijateljstvu dva člana srebreničkog benda INAT – gitariste Samira Mehića koji je odrastao u Srebrenici i Faruka Smajlovića. U proljeće 1992. godine, prijatelje razdvaja rat, bubnjar Faruk napušta Srebrenicu, dok gitarista Samir ostaje u gradu. U pismima sanjaju o ponovnom susretu, sve do jula 1995. godine.

Film kroz 34 minute pretvara Srebrenicu iz udaljenog mjesta u svijet pun muzike, prijateljstva i nestalih nada.

Disturbed Earth (2021)

Dokumentarac u režiji Guillerma Carreras-Candija i Kumjane Novakove fokusira se na tri osobe – Srećka, Mirzu i Nejru – preživjele genocid iz jula 1995. i njihove svakodnevne živote u području Srebrenice, gdje i danas rade obične kućne poslove i žive u sjećanju na tragediju.

Prikazuje kolektivnu traumu i kako se prošlost i danas “zarobila u pejzažu i ljudima” Srebrenice.

Srebrenica: Genocid u osam činova (2015)

Dokumentarni film Leslieja Woodheada bavi se događajima koji su doveli do genocida.

Kao što sam naslov kaže, film je strukturiran u osam “činova”, odnosno dijelova, koji hronološki prate: političku i vojnu situaciju koja je prethodila genocidu, planiranje i ulazak Vojske RS-a u Srebrenicu, izdvajanje muškaraca i dječaka, masovna ubistva, skrivanje tragova zločina, ulogu međunarodne zajednice i UN-a, stradanje i patnju civila, te posljedice i borbu za istinu i pravdu nakon genocida.

Izmaglica Srebrenice (The Fog of Srebrenica, 2015)

Dokumentarni film reditelja Samaira Mehdija, fokusiran je na priče preživjelih.

Film istražuje genocid kroz lična svjedočanstva muškaraca koji su preživjeli masovna strijeljanja, priče žena koje su izgubile muževe, sinove i braću, razmišljanja o životu poslije genocida, boli, traumi i pokušajima da pronađu mir.

Srebrenica – Iznevjereni grad (Srebrenica: A Town Betrayed, 2011)

Norveški dokumentarac koji istražuje kako je grad prepušten na milost agresoru i šta je sve prethodilo genocidu.

Ovaj film izazvao je brojne reakcije i rasprave, jer otvoreno postavlja pitanja o odgovornosti UN-a i Zapada.

11'09”01 – September 11 (2002)

Danis Tanović je režirao kratki film od približno 11 minuta—dio međunarodnog omnibus projekta koji povezuje različite tragedije. Njegov segment tematizira Srebrenicu kroz scenu majki koje svakog 11. u mjesecu mirno protestuju i traže nestale iz genocida 11. jula.

Time simbolično ujedinjuje Bol Srebrenice i New Yorka, stavivši fokus na žrtve i njihovu neumornu borbu za pravdu.

A Cry from the Grave (1999)

Dokumentarac BBC-a koji kroz svjedočanstva preživjelih, arhivske snimke i rekonstrukcije prikazuje hronologiju genocida.

Film je cijenjen zbog detaljnog i potresnog prikaza događaja.

Death of Yugoslavia (1995)

BBC-jev serijal gdje je Srebrenica dio šire priče o raspadu Jugoslavije.

Serija se sastoji od šest epizoda i hronološki prati ključne događaje koji su doveli do rata, a u tom kontekstu, jedna epizoda detaljnije govori i o padu Srebrenice i genocidu iz jula 1995. godine.

Iako nije posvećen isključivo Srebrenici, njegov značaj je ogroman jer pruža širi politički i vojni kontekst u kojem se genocid dogodio, uključuje iskaze ključnih aktera iz tog perioda, te pomaže gledateljima da razumiju kako su međunarodni i unutrašnji faktori doprinijeli tragediji.

Izvor: Radio Sarajevo