Galerija Hrvatskog udruženja interdisciplinarnih umjetnika – HUIU u ponedjeljak 12. prosinca u svom je prostoru ugostila udrugu Zelena Istra koja je tu upriličila premijeru kratkog animiranog filma Cijena ugljena, pulskog autora Vibora Juhasa.
Crtić prikazuje negativne posljedice eksploatacije i izgaranja ugljena, te u jednu priču povezuje TE Plomin (koja u prosjeku emitira 1,9 milijuna tona CO2 godišnje) s El Cerrejonom, zloglasnim kolumbijskim rudnikom ugljena, jednim od najvećih na svijetu. Plominska termoelektrana, jedina na ugljen u Hrvatskoj, već se dugi niz godina većim dijelom snabdijeva upravo kolumbijskim ugljenom i godišnje troši oko 900 tisuća tona uvoznog kamenog ugljena. Moramo biti svjesni da se zajedno s uvozom tobože povoljnih energenta iz udaljenih krajeva svijeta uvoze i tragične sudbine pojedinaca i povijesti zajednica pogođenih profiterskim interesima korporacija koje se vode kratkoročnom ekonomskom računicom, umjesto altruizmom i razumom.
https://www.youtube.com/watch?v=Ltcm4nxCarc
https://www.youtube.com/watch?v=9h45hYuIroo
Kako je u uvodnom predstavljanju podsjetila Dunja Mickov iz Zelene Istre, ogromni rudnik Cerrejon, površine polovice Pariza (oko 700 četvornih kilometara), proždire okoliš i prirodne resurse potrebne za život brojnih indijanskih i afro-kolumbijskih zajednica regije La Guajira. Otima im vodu, zemlju i osnovna sredstva za život, doprinosi strahotama humanitarne krize. S druge strane svijeta TE Plomin ispušta stakleničke plinove i nemilice troši vodu, a u njoj izgara i ugljen iz La Guajire. Zagađen zrak šteti zdravlju lokalnog življa i izaziva klimatske promjene.
Dakle, prava cijena ugljena je daleko veća no što to pokazuju statistički podaci o njegovoj „isplativosti“. Crtić podsjeća da postoji i „svijetlo na kraju tunela“, a to su brojni obnovljivi izvori energije – počevši od solarne i energije vjetra – na koje ubrzano prelaze pametne i ekološki osviještene zemlje.
– Animacija, pogotovo kratki animirani film, je veoma zahvalna za ovakve projekte, ali i izazovna, jer pokušavate veliku količinu podataka ugurati u pet minuta. Ovaj filmić nije faktografski i dokumentaristički već jedan stilizirani prikaz situacije u kojoj se nalazimo. Želja nam je da barem dijelom skrene pozornost na istu i pokaže koliko je rješenje u stvari banalno jednostavno, istaknuo je Juhas koji je za “Cijenu ugljena” zajedno s Anelom Blagajčevićem skladao i izveo originalnu glazbu.
Zelenu Istru, koja se u ovom slučaju pojavljuje kao producent crtića, na iniciranje njegove izrade inspiriralo je saznanje o dramatičnim posljedicama eksploatacije ugljena u Kolumbiji te njihovoj povezanosti s Hrvatskom. Naime, također u organizaciji Zelene Istre u Labinu i Puli se lani mogao pogledati nagrađivani dokumentarni film “Dobar život”, o neizdrživoj situaciji oko kolumbijskog ugljenokopa, kao i izložba “Sretno! Priče koje nam dolaze s ugljenom”. mogao pogledati nagrađivani dokumentarni film “Dobar život”, o neizdrživoj situaciji oko kolumbijskog ugljenokopa, kao i izložba “Sretno! Priče koje nam dolaze s ugljenom“.
Dunja Mickov naglašava da Hrvatska ima veliku moralnu odgovornost prema Kolumbiji, te da ugljen ne bi smjeli uvoziti iz zemalja u kojima se zbog njegove eksploatacije krše ljudska prava ili nanosi velika šteta okolišu i prirodi.
Ovu složenu temu Juhas je uspješno preveo u živopisni animirani film, kojem možda samo nedostaje još pokoji kadar kojim bi se detaljnije pojasnila povezanost El Cerrejona i TE Plomin, iako je to dijelom učinjeno i tekstom na kraju filma.
Nakon projekcije upriličen je domjenak, a za ugodnu atmosferu pobrinuo se DJ Teddy Lee.
Tekst Daniela KNAPIĆ
Foto: HUIU