Lepota ideja leži u tome što su one poput talasa u okeanu i one se povezuju sa stvarima koje su im prethodile i smatram da je veoma važno da prigrlite stvari koje vas interesuju i utiču na vas... Kroz istoriju umetnosti formiran je kulturni establišment i kulturna margina. Ne vidim sebe u glavnoj struji, tako da sam definitivno na margini.
Foto: Banski dvor
U Vijećnici Banskog dvora 29. januara (četvrtak) 2026. godine u 20.00 časova održaće se projekcija kratkog dokumentarnog filma „Poslije zabave“ reditelja Stefana Tomića.
Film će biti prikazan 29. januara, na simboličan datum, tačno dvije godine od kada je Stevo Grabovac proglašen dobitnikom NIN-ove nagrade.
Radnja ovog filma koji traje 29 minuta prati Stevu Grabovca, prodavca u maloprodaji, tokom posljednjih deset dana prije objave dobitnika prestižne književne nagrade, za koju je nominovan po drugi put u životu.
Film je do sada prikazan na 3 festivala i osvojio je jednu nagradu (Specijalna nagrada žirija na 14. Balkan Nordic Film Festival DOC:SHORT 2025...
Foto: polygonimages.com
Briljantna britanska serija “Slow Horses” (Rage) i dalje kotira visoko. Iako je peta sezona donijela više humora nego napetosti, četvrta ostaje njen zenit - crnohumorna, emocionalno razoružavajuća i besprekorno glumljena
Piše: Nina Vujačić
U svijetu gdje su špijuni obično glamurozni, brzi i ubitačno precizni, “Slow Horses” (Rage) nude suštu suprotnost: galeriju poraženih agenata, pijanica, ciničnih birokrata i slomljenih idealista prognanih u obavještajni podrum nazvan “Slough house”.
Njihov šef, Džekson Lamb (Geri Oldman), hoda kao da nosi cijelu Britaniju u stomaku: pusti vjetar neprijatnog mirisa na pomen patriotizma, ali u ključnom trenutku spasava kraljicu i otadžbinu.
Serija zasnovana na romanima Mika Herona vješto...
Foto: FlixPix
Kada koordinatoricu intimnih filmskih scena Adelaide Waldrop na zabavama upitaju o njenom poslu, ona sve više razmišlja da malo „prilagodi istinu“. „Razmišljala sam da kažem da sam računovođa,“ priznaje ona. A kada ipak kaže istinu, reakcija je gotovo uvijek nepristojna i neukusna. Ljudi postavljaju pitanja o erekcijama, perikama i poznatim ličnostima na neprikladan način. „Ili su tu komentari tipa: ‘Ah, mogli bismo nekog poput tebe koristiti kod kuće sa mnom i suprugom,’ a dobijam i pitanja o mom seksualnom životu,“ dodaje Waldrop. „U ovoj profesiji mi smo definitivno vruća tema.“
Profesija kao "vruća tema"
U posljednje vrijeme, ta vrućina je...
Čovjek koji je sadio drveće (L’homme qui plantait des arbres), kratki kanadski film osvojio je 1988. Oscara za najbolji animirani film. Snimljen je prema knjizi Jeana Giona objavljenoj 1953.
Foto: epa
Film "One Battle After Another" bio je glavna zvijezda ovogodišnje dodjele Zlatnih globusa, odnijevši pobjedu u prestižnoj kategoriji za najbolji film – mjuzikl ili komediju. Na svečanoj ceremoniji održanoj 11. januara u hotelu Beverly Hilton u Los Angelesu, koju je ponovo vodila komičarka Nikki Glaser, ovaj film je potvrdio status favorita, piše E!Online.
U trci za najbolju komediju ili mjuzikl nadmašio je snažnu konkurenciju koju su činili filmovi "Blue Moon", "Bugonia", "Marty Supreme", "No Other Choice" i "Nouvelle Vague". "Joj, to je teška kategorija", komentarisala je voditeljica Julia Roberts najavljujući pobjednika, prenosi N1.
Četiri nagrade za filmsku ekipu
Pobjeda u kategoriji...
‘Stranger Things’ finalna, 5. sezona (Netflix)
Završio je najuspješniji televizijski revival 1980ih.
Piše: Zoran Stajčić
Gledano u glazbi, osamdesete godine prošlog stoljeća tresla je nostalgija za šezdesetima, devedesete za sedamdesetima, no s novim milenijem nostalgija za osamdesetima trajala je ravno četvrt stoljeća i pitanje je hoće li nas ikada napustiti žal za njima.
Osamdesete su tako postale magični loop – desetljeće u kojem se razgranalo sve ono započeto na kraju sedamdesetih. Iz njega ne samo da ne izlaze oni koji su ga aktivno proživjeli, već je i inspiracija mlađima koji ga nisu ni onjušili.
U svijetu filma bila je slična situacija, a kako...
One Battle After Another
Film “One Battle After Another”, subverzivna komedija koja se bavi radikalnom politikom, proglašen je za najbolji na 31. dodjeli Critics Choice Awards, održanoj u nedjelju veče.
Ovim je zvanično počela sezona velikih nagrada.
Ostvarenje je osvojilo još dvije prestižne nagrade – za najbolju režiju i najbolji adaptirani scenario, koje je dobio Pol Tomas Anderson.
Leonardo Dikaprio je prva zvijezda ovog filma.
https://www.youtube.com/watch?v=feOQFKv2Lw4
Filmovi “Frankenstein”, raskošna nova interpretacija horor-klasika u režiji Giljerma del Tora, i “Sinners”, vampirska drama smještena u doba rasne segregacije na američkom jugu, dominirali su filmskim kategorijama sa po četiri osvojene nagrade.
Congratulations to One Battle After Another, winner of the...
Oppenheimerm, foto: Universal
Predviđanje koji će filmovi ostati relevantni desetljećima unaprijed uvijek je nezahvalno i pomalo rizično. Mnogi su se u prošlosti bavili nagađanjima o tehnološkoj i društvenoj budućnosti, ali rijetko o tome kako će se filmovi svojeg vremena doživljavati stotinu godina kasnije.
Ipak, povijest pokazuje da su neki filmovi iz 1920-ih, poput "Metropolisa" ili ranih djela Charlieja Chaplina, zadržali vrijednost i danas. Upravo iz tog razloga nastaje ova subjektivna i spekulativna lista filmova iz 2020-ih koji bi, barem prema sadašnjoj procjeni kritičara Collidera, mogli izdržati test vremena, prenosi Index.hr.
Oppenheimer (2023.)
Film u režiji Christophera Nolana bavi se razvojem prve atomske bombe...
Nostalgija
O remek-delu “Nostalgija“ mnogo toga je već rečeno i napisano, namere i tumačenja autora su eksplicitno pokazane u samom filmu, međutim stiče se utisak da glavni kvalitet ovog ostvarenja koji počiva na alhemijsko-umetničkom rastvaranju koncepta “linearnosti vremena“, misterioznih reminiscencija koje iz toga proizilaze, te mikro-perceptivnih zahvata kamere čije nam sugestije ukazuju na sveprisutnost u trenutku venčanim sa perenijalnom filozofijom večnosti, uz transcendiranje linearnog protoka vremena uobičajeno okovanog frekvencijskim bukagijama koncenzusa većine pripadnika ljudske rase i kolektivne aparature grubih pet čula našpanovanih na gustu manifestaciju stvarnosti – zapravo, predstavlja upravo suštinski kvalitet koji nije dovoljno dobro proučen kada se uopšte...
