Kineska četvrt: Stvarni kalifornijski skandal koji je nadahnuo kultni triler iz Los Angelesa

Foto: BBC

Sada kada bilježi 50 godina od nastanka, “Chinatown” (Kineska četvrt) važi za jedan od najboljih kriminalističkih filmova svih vremena – dijelom zbog snažne priče temeljene na stvarnoj povijesti tzv. “ratova za vodu” u Kaliforniji.

 “Zaboravi, Jake, to je kineska četvrt…” jedna je od najpoznatijih replika u povijesti filma. Dijalog zatvara okosnicu poslijeratne američke kinematografije: Kinesku četvrt Romana Polanskog (1974.). Neo-noir priča s radnjom iz 1930-ih, koja ovih dana slavi 50. rođendan, još uvijek je redovna tema razgovora u popularnoj kulturi, bilo da se radi o slavnom scenariju Roberta Townea (za koji je osvojio svog jedinog Oscara), fenomenalnoj muzici Jerryja Goldsmitha, rediteljskom postupku, ili izvanrednim glumačkim izvedbama Jacka Nicholsona, Faye Dunaway i Johna Hustona.

Chinatown-priča o opskrbi vodom Los Angelesa obuhvaća noir likove poput privatnog istražitelja Jacka Gittesa i femme fatale Evelyn Mulwray (Izvor: Alamy)

Priča Polanskog i Townea bila je dio posebnog trenda u kriminalističkom filmu tog razdoblja. Dok su trileri poput The Conversation (1974) Francisa Forda Coppole i The Parallax View (1972) Alana J. Pakule, koji su bili inficirani Watergateom, kao i hiper-agresivni policijski filmovi poput Dirty Harry (1971) Dona Siegela i The French Connection (1971) Williama Friedkina, bili usmjereni na aktualne probleme, novi alternativni pristup grubim proceduralnim filmovima i paranoičnim političkim trilerima postajao je popularan – osobito raskošni kriminalistički film smješten u prošlost.

Vjerovatno dostigavši vrhunac s Coppolinim The Godfather (1972.) i The Godfather Part II (1974.), ovaj pokret je počeo s uspješnicom Bonnie i Clyde (1967.) Arthura Penna, a također je rezultirao filmovima poput Dicka Richardsa Zbogom, ljupko moja (1975.), Konformist Bernarda Bertoluccija (1970.) i Borsalino (1970.) Jacquesa Deraya…, da spomenemo samo neke. U biti, ovi su filmovi poricali nostalgičnu privlačnost prošlosti da bi umjesto toga istražili njezino mračno podzemlje – a poput mnogih njih, Kineska četvrt je izrazila taj otpor zapravo nadograđujući stvarnu povijest.

“Stvarna povijest je poslužila kao podloga za noir zaplet u stilu Chandlera. Projekt akvadukta bio je misterij za javnost u početnim fazama, a novac i moć su ga pokretali”– John Walton.

Film se osvrće na prljave poslove iza transformacije Los Angelesa u veliki urbani centar, inspiriran originalnim kalifornijskim “ratovima za vodu” koji su izbili na prijelazu u 20. stoljeće. Ovi sukobi nastali su kada je odjel za vodu Los Angelesa kupio veliki komad zemlje na istoku Kalifornije kako bi preusmjerio vodu za zadovoljenje rastuće populacije, na štetu ruralne zajednice kojoj je oduzeto vodosnabdijvanje.

Nadalje, “Chinatown” posuđuje neke aspekte iz života građevinskog inženjera Williama Mulhollanda, kontroverzne ličnosti koja je bila prvi nadzornik losanđeleskog vodovodnog sistema i zadužena za stvaranje akvadukta, kako bi osigurala dovoljnu opskrbu vodom gradu; sve to je pomoglo filmu da ima štih autentičnosti do te mjere da su njegove mračne fikcije utjecale na percepciju stvarne povijesti grada.

Kineska četvrt počinje suštinskom film noir pričom. U Los Angelesu 1930-ih Evelyn Mulwray angažira privatnog detektiva JJ Gittesa (Nicholson), kako bi dokazala nevjeru svog supruga. Vjerujući da se radi o jednostavnom slučaju, Gittes istražuje njenog muža, Hollisa (Darrell Zwerling), dobijajući fotodokaz njegovog susreta sa ženom. Međutim, stvari se zakompliciraju kada se ove slike Hollisa i njegove navodne ljubavnice pojave u novinama, i ispostavlja se da se žena koja ga je angažirala samo pretvarala da je Evelyn. Prava Evelyn (Faye Dunaway) pojavljuje se u Gittesovom uredu i prijeti mu tužbom zbog skandala.

Gittes doznaje da je Hollis viši inženjer u Odjelu za vodu i energiju Los Angelesa, a Evelynin otac je Noah Cross (Huston) – bivši suvlasnik odjela s Hollisom, koji je odlučan da se ukine najnoviji plan gradnje gradske brane. Odatle biva uvučen u svijet korupcije, nasilja i ubistava. Hollis se uskoro pojavljuje mrtav u rezervoaru vode, a Evelyn skriva još mračniju tajnu koja bi mogla objasniti nasilje koje se Gittesu susreće dok traži ženu koju je prvi put vidio da je Hollis upoznao (na odvojene i suprotstavljene zahtjeve Evelyn i Noa).

Novinarska priča

Kada su ga 2001. ispitivali o njegovom radu, Towne je rekao da ga je u početku privlačilo novinarstvo prije pisanja scenarija. “Ono što sam mislio”, prisjetio se, “bilo je da ću biti novinar. Uvijek sam mislio da je pisanje scenarija vrlo dobro opsluženo znanjem o svijetu. A novinari ne rade ništa više od izvještavanja o pričama… Njihovo oko za kazivanje detalja savršeno je za scenariste.

John Huston (na slici lijevo, s Jackom Nicholsonom) glumi korumpiranog i pokvarenog biznismena Noaha Crossa (Izvor: Alamy)

Towne je pristupio filmskoj priči o Chinatownu na donekle novinarski način, crpeći detalje iz stvarnog života, ali ih pretvarajući u fiktine  svjetove. Povijest koju film posmatra specifično se odnosi na problem vodosnabdijevanja Los Angelesa kako je grad rastao tokom ranih 1900-ih, iako filmska naracija to prenosi u 1930-e. Dok su stvarni “ratovi za vodu” vodili bitke oko vode preusmjerene iz Owens Valleya, istočno od planina Sierra Nevada, s akvaduktom izgrađenim od strane Mulhollanda i njegove ekipe 1913., radnja u Chinatownu odnosi se na vodu u San Fernando dolini, u području puno bližem LA-u, koje je kasnije uključeno u gradsku granicu.

No iako ne replicira tačno “vodene ratove”, shema u središtu Kineske četvrti i dalje se čini uvjerljivom – i svakako proširuje iskorištavanje. “Prava se povijest poslužila Chandlerovim noir zapletom”, kaže profesor John Walton s Odsjeka za sociologiju UC Davis, koji je istraživao stvarnu povijest “vodenih ratova” za svoju knjigu Western Times and Water Wars: State, Culture i Pobuna u Kaliforniji. “Akvadukt je bio plan koji je osmislila mala skupina bogatih promotora; projekt je bio misterij za javnost u svojim ranim fazama; novac i moć su ga pokretali; ‘mali’ nije znao o svom iskorištavanju; ; intriga je obavijala poslove grada i doline.”

“Kineska četvrt” odražava kako su moćne figure u Los Angelesu svojom borbom za kontrolu nad prirodnim resursima uništile živote i egzistencije običnih ljudi, uključujući poljoprivrednike

U filmu “Chinatown”/Kineska četvrt, odjel za vodu, pod utjecajem Crossa, stoji iza plana da tajno ispusti vodu iz važnog rezervoara u San Fernando dolini noću, tokom suše, čime se lokalno poljoprivredno zemljište čini neupotrebljivim i devalviranim – omogućujući odjelu i Crossu da ga jeftino kupe od  prodavača. Gittes otkriva da se vlasništvo nad zemljištem prebacuje na nasumična imena preuzeta od stanovnika (neki su nedavno preminuli) lokalnog doma za penzionere  kako bi se sakrila identifikacija unutarnjih investitora. Osim toga, Crossova željena nova brana riješila bi problem nedostatka vodoopskrbe, osiguravajući ogroman profit od naknadnog povećanja vrijednosti jeftino stečenog zemljišta nakon što se ponovno opskrbi vodom.

Kada je riječ o stvarnom projektu vodoopskrbe, brzo je izazvao razočaranje. “Do ranih 1920-ih svaka nada u zajedničke koristi [od odjela za vodoopskrbu Los Angelesa koji je kupio Owens Valley] je nestala sa sušom i povećanim pumpanjem podzemne vode kako bi se održala opskrba grada akvaduktom”, kaže Walton za BBC.

“Standardi i domaći korisnici iz malih mjesta vidjeli su pad lokalne podzemne vode i kako su im bunari presušili.” To je bila situacija koju su predvidjeli protivnici projekta, što je dovelo do pokušaja njegovog uništenja. “Nakon mnogih neuspješnih pokušaja da dobiju dio sve manje zaliha vode, lokalni građani pokrenuli su pobunu, u početku miniranjem akvadukta, a 1924. zauzevši preljevna vrata Alabama Hills, koja su otvorena, dopuštajući gradskim zalihama da teku na dno doline.”

Očito je da je Towne bio više zainteresiran za korištenje ove povijesti kao polazišta nego za pružanje dramatičnog razotkrivanja. “Towneova priča je visoko fiktivna”, nastavlja Walton, “rekonstruirana kao Raymond Chandlerov misterij za povijest koja nije bila misterij. Glavni događaji izgradnje akvadukta i eksproprijacije vode događali su se otprilike od 1905. do 1924. godine, a ne 1937. Dogodili su se u udaljenom Owens Valleyu, a ne u San Fernando dolini. I u pobuni, kasnije nazvanoj ‘rat za vodu’, niko nije ubijen niti ozbiljno ozlijeđen.”

No uprkos svim tim razlikama, “Kineska četvrt” zaista odražava koliko su moćne osobe u borbi Los Angelesa za kontrolu prirodnih resursa dovele do uništenja života i sredstava za život običnih ljudi, uključujući poljoprivrednike. Kad Gittes posjeti nasad naranči pogođen Crossovim ispuštanjem vode, uzgajivači naranči ga dočekaju nimalo toplo, misleći da je on agent odjela za vodu, i pretuku ga dok pokušava pobjeći. Nije nezamislivo da bi pravi Mulholland bio jednako agresivno dočekan u Owens Valleyju.

Čovjek koji je bio najveća inspiracija

Što se tiče Mulhollanda, iako nije bio sam u svojim nastojanjima, definitivno  je najviše inspirirao različite aspekte filma “Chinatown”. Zanimljivo je, međutim, što se u filmu ne pojavljuje kao jedna osoba. Kako autor Vincent Brook piše u svojoj knjizi “Zemlja dima i ogled” (2013), Mulholland je podijeljen na nekoliko likova kako bi se obuhvatile različite strane ostavštine stvarnog čovjeka. “William Mulholland je podijeljen na plemenitog šefa Vode i Energije Hollisa Mulwraya… i mafijaša Claudea Mulvihilla (Roy Jensen).” Ovo odražava činjenicu da je Mulholland obavio ključan posao omogućivši Los Angelesu da preživi i raste, ali je isto tako omogućio da se to iskoristi za ličnu” i koruptivnu dobit.

Kinesku četvrt mnogi pogrešno shvaćaju kao pravu povijest ratova za vodu u Los Angelesu – John Walton

Ime Hollisa Mulwraya još je jedno vraćanje na Mulhollanda, iako je lik, ironično, inženjer koji se najviše protivi shemi opskrbe vodom u filmu, protiveći se planu brane zbog nestabilnosti tla u tom području. Zbog toga ga ubijaju. Njegovo protivljenje odražava stvarnog Mulhollanda jedino u tome što je nakon izvornih “ratova za vodu”, inženjer bio uključen u stvarnu katastrofu brane. Godine 1928., Mulholland je pregledao branu St. Francis Dam u kanjonu San Francisquito samo nekoliko sati prije nego što je pukla, rezultirajući poplavom u kojoj je poginulo preko 400 ljudi. To je značajno okončalo Mulhollandovu karijeru. Lik Hollisa osjeća se kao iz paralelnog svijeta gdje je Mulholland dobio drugu priliku i stekao novo oprezno razmišljanje o potencijalno rizičnim projektima.

Na neki način, prikaz Hollisa, principijelne žrtve kakav jest, mogao je osvijetliti Mulhollandov kasniji ugled, kao što je uvjerenje da je Hollis izmišljena šifra. Međutim, on sigurno nije bio anđeo, sretno je vodio shemu opskrbe vodom koja ne samo da je uništila poljoprivrednike u dolini Owens, već je i obogatila razne poslovne ljude kroz insajderske poslove oko zemljišta jednake onima u Kineskoj četvrti. Doista, Mulholland je očito dijelio neke karakteristike s Crossom – a povrh toga Crossov stil i izgled u filmu također su bili blisko inspirirani fotografijama pravog Mulhollanda, dodatno zamutivši vodu.

William Mulholland (na slici desno, drži šešir) jedan od ključnih arhitekata vodovodnog sustava Los Angelesa (Izvor: Getty Images)

Zapravo, mahinacije oko gradskog vodosnabdijevanja su, prema zaključku filma, sporne. Kako se ispostavilo, Crossovo iskorištavanje resursa bilo je mračna simbolika za njegovu najopakiju zloupotrebu moći – silovanje Evelyn, njegove vlastite kćeri i incestuoznog djeteta rođenog iz toga. U povijesnoj knjizi Morrowa Mayoa iz 1933. Los Angeles, poglavlje koje se bavi stvarnim projektom Owens Valley zloglasno je nazvano “Silovanje Owens Valleyja”. Iako od tada kontroverzna i osporavana karakterizacija, izražava osjećaj o neobuzdanom napadu moćnih na ljudske živote koji je doveden do svog najstrašnijeg doslovnog kraja s klimaktičkim narativnim otkrićima Kineske četvrti.

Scenarij Romana Polanskog i Roberta Townea možda nije imao za cilj dokumentarnu rekonstrukciju stvarnih povijesnih činjenica , ali posuđivanje i preoblikovanje stvarne povijesti omogućilo je djelu da se istakne među nekim više fikcijskim projektima. Toliko je uvjerljivo u svojim detaljima da Walton zaključuje kako “Chinatown mnogi pogrešno shvaćaju kao pravu povijest ratova za vodu u Los Angelesu, popularno kulturološko razumijevanje onoga što se zaista dogodilo”. Možda je fikcija, ali “Chinatown” jedan od velikih noir filmova upravo zato što autentično prikazuje kako se politika i biznis lako mogu miješati s kriminalom i korupcijom, te kako težnja za moći onih na vrhu može ostaviti brojne žrtve u prašini dole.

federalna.ba/BBC