Četvrtak, 18 Decembra, 2025

Kategorija: Kultura

NAKON ČITANJA: „Prolazim kroz zidove“, Marina Abramović, Samizdat B92

  Marina Abramović nije samo svojim djelom obezbijedila vlastito mjesto u istoriji, i ne samo istoriji performansa, nego općenito. Obezbijedila je mjesto i mnogim drugim ženama, pokazujući da granice ne postoje, onda kada postoji odluka, volja, vjera i znanje. Piše: Kristina Ljevak Bajramović „Ljetovanje“ s Marinom Abramović Rijetke stvari sa „wish liste“ što bi naš narod rekao, kada sam krenula u New York, podrazumijevale su odlazak na brodvejski mjuzikl „Čikago“ i intervju sa Marinom Abramović. Javila sam joj se mailom prije polaska, pozvala na nekoliko zajedničkih prijatelja, poslala relevantne tekstove i naslovnice iz magazina koji sam uređivala i koji su trebali svjedočiti o vlastitoj...

SJEĆANJE NA DARIJA DŽAMONJU: Pošteno je platio za sav svoj život

Foto: Milomir Kovačević Strašni Postojale su dvije provalije; na jednoj je bio Daco Džamonja - usamljeni talentirani dječak željan ljubavi i "obične" (malo)građanske topline doma; na drugoj Dario Džamonja - džangrizavi namrgođeni odbojni osobenjak koji, kako sa sebeljubivim zadovoljstvom prozaiste kaže u jednoj od svojih knjiga, "nikada nije pisao poeziju" i kojem se gadi sve što bilo kakvim umekšavanjem ometa njegov tvrdoglavi put u ništavilo. Piše: Ferida Duraković Kad sam objavila svoju prvu knjižicu poezije 1977. godine, kad sam tek samo mislila da ću jednom, možda, postati pisac, Dario Džamonja - samo dvije godine stariji od mene po normalnim ljudskim mjerenjima vremena...

U znaku apokalipse

Foto: Nina Subin Pisac apokalipse nagrađen je u vremenima kada su znaci apokalipse posvuda. Tele s dvije glave, pile s tri noge, proroci s mobitela, suše i poplave, požari i potresi, ratovi i ratovi… Na djelu su sile destrukcije koje ne razaraju samo krhke društvene strukture, kako je rečeno u Stockholmu, nego i elementarne uvjete života. Piše: Dragan Jurak Šveđani uvijek iznenade. Ponekad i tako da ne iznenade. Tajnik Švedske akademije izvirio je kroz vrata stare burze u Stockholmu i dobitnikom Nobelove nagrade za književnost za 2025. godinu proglasio Lászla Krasznahorkaija, rođenog u Gyuli, na mađarsko-rumunjskoj granici, 1954. godine. Malo kasnije kroz...

Edit Glavurtić: Priča o starim kuhinjama, odlomak

Foto: Unsplash Najljepša su bila jesenska i zimska poslijepodneva kad su se niz prozorska stakla slijevale guste kiše, dok je u kuhinji mirisala crna kava, pucketala vatra, zveckale igle za pletenje a s radija dopirala emisija Po željama. Često se događalo da se uz neki poslijepodnevni posao, netko od ukućana pridruži pjevaču s radija, pa zajedno s njim zapjeva Tri palme na otoku sreće, ili Marijana, slatka, mala Marijana. Moglo se je poslovati, učiti ili samo sjediti u kuhinji, živom i toplom srcu kuće, osvijetljenom do kasno u noć. Ovdje su završavali i naši subotnji izlasci, prije odlaska na spavanje, nad...

Dubioza Kolektiv i Dino Šaran objavili zajednički singl ‘A joj’

Foto: Screenshot Nakon pjesme ‘U3PM‘, Dubioza Kolektiv i Dino Šaran predstavili su novu pjesmu. ‘A joj‘ pjesma možete poslušati u live verziji, koja je snimljena u Starry Night Retreatu u Visokom, a ispod spota možete poslušati i studijsku verziju. Pjesma bi se trebala naći na novom albumu benda Dubioza Kolektiv, koji je u pripremi. Video je režirao Tarik Hodžić. https://www.youtube.com/watch?v=_1SLBd1fnwI   https://www.youtube.com/watch?v=pytRGZbKouI Muzička zona

U zdraviji mozak: Obrazovanje mladih kroz kratke animirane filmove

  Statistika je neumoljiva. Više od 50% mladih u Bosni i Hercegovinu želi napustiti domovinu, ali ni oni koji ostaju nisu previše uključeni u rješavanje postojećih problema. Najpotentnija društvena skupina tako ostaje izvan kruga ljudi koji pokušavaju riješiti aktuelne društvene probleme koje, u velikoj mjeri, generiše sam sistem i ustavno uređenje. Neinformisanost, izostanak političke i aktivističke participacije vode u apatiju, a mladima se problemi kroz medijske izvještaje i obrazovne sisteme samo predočavaju bez nuđenja rješenja. Uviđajući stanje u kojem mladi bježe od “teških tema” studenti Filip Stanišić, Enis Mlivić, Amina Agić i Merisa Krišćo pokrenuli su projekat “U zdraviji mozak” kojim žele edukovati...

Mađarski pisac Laslo Krasnahorkai dobitnik Nobelove nagrade za književnost

Foto: Nina Subin  Nobelova nagrada za književnost za 2025. godinu dodeljuje se mađarskom autoru Laslu Krasnahorkaiju „za njegovo ubjedljivo i vizionarsko djelo koje, usred apokaliptičnog terora, potvrđuje moć umjetnosti“, saopštio Nobelov komitet. Po drugi put otkako se od 1901. dodjeljuje Nobelova nagrada za književnost, ovo odlikovanje odlazi u ruke jednog mađarskog književnika. Nakon Imre Kertesza 2002. László Krasznahorkai je drugi mađarski umjetnik kojem se dodjeljuje ova najprestižnija svjetska književna nagrada. BREAKING NEWS The 2025 #NobelPrize in Literature is awarded to the Hungarian author László Krasznahorkai “for his compelling and visionary oeuvre that, in the midst of apocalyptic terror, reaffirms the power of art.”...

Andrej Zbašnik, Metafizika u kaputu fizike

  Zgrada u kojoj živim je arhitektonsko – anatomski prostor koji je oblikovao moju strukturu identiteta i moju potenciju kao moguću neovisnost o identitetu, ali slobodan od identiteta, trebao bi postati biće čiste emanacije ljubavne milosti.Ljudi uvijek vjeruju u riječ, pa i sam Bog je riječ i kao riječ je moguć. Vjerovati u nešto što nije iskustveno dokazano gotovo je nemoguće, jer sve što postoji na razini jezika već je postojano i realno. Možda je metafizika postala prezasićen pojam i možda prevrednovan unutar konvencionalne razmjene suštine, ali unutar esencijalnog soka istine koji sažima u sebi, ona je neiscrpna. Jezik i pojmovni...

Na kraju krajeva, sutra je novi dan: Kako je Margaret Mitchell stvorila Scarlett O’Haru

Margaret Mitchell Prohujalo s vihorom jedno je od najvažnijih djela američke književnosti, epska priča o američkom jugu, njegovim ljudima i vremenu koje je oblikovalo historiju. U središtu romana nalazi se Scarlett O’Hara – hirovita i razmažena, ali istovremeno neustrašiva i domišljata junakinja čija snaga i otpornost nadilazi stranice romana. Sve je počelo 1926. godine kada je Margaret Mitchell napustila posao u časopisu Atlanta Journal kako bi se kod kuće oporavljala od povrede gležnja. Njen suprug donosio joj je knjige iz biblioteke, a jednog dana joj je predložio da, umjesto da čita hiljade knjiga, napiše svoju. Poklonio joj je pisaću mašinu i...