Nastao početkom 80-tih, serijal je dostojanstveno prenio priču o budućem duhu nasilja, individualnosti i usamljenosti koju i danas živimo. Bez obzira na pokušaj odmicanja od tipične "run –gun" karakteristike, serijal će ostati upamćen kao uspješan model pričanja jedne poznate priče na taj način.
Malo je stvaralaca u istoriji filma koji su toliko uticali na njen tok kao što je Federiko Felini. A opet, sa druge strane, bio je podjednako dobro prihvaćen i od publike, običnog sveta, što pokazuju, kako mnogobrojne nagrade, tako i prisutnost u popularnoj kulturi, ne samo aktuelnog trenutka i svog vremena, već i u kreiranju postulata/bazisa iste.
Nove tehnologije predstavljaju ozbiljan izazov tradicionalnim industrijama, uključujući i industriju glazbe. Diskografija, koja svoje ime duguje gramofonskim pločama, posljednjih je godina prisiljena napustiti prodaju “nosača zvuka” i prilagoditi se mogućnostima dijeljenja glazbe putem interneta. No nova metoda – streaming – kojom “izdavačke kuće” nastoje naplatiti svoje proizvode potrošačima preuzima ili čak pogoršava stare obrasce odnosa s izvođačima, na štetu ovih drugih.
Nostalgija je uvijek satkana od filigranskih detalja. Selektivno sjećanje tek za trenutak obezglavljeno nekim nenadanim pucnjem iz prošlosti se daje u bijeg. Žustro napušta kapije naše neoprezne ličnosti i pravi male ornamente onog što je bilo.
Lovac u žitu je svakako jedan od najvećih klasika svjetske književnosti i vrijeme je da netko napravi film o njezinom autoru, a sudeći po odabiru glumca koji će ga igrati, ne očekujemo ništa manje od remek-djela.
Jednom smo u sentimentalni prtljažnik spakovali onaj Džonijev tramvaj koji nas je opismenio, a taj tramvaj je od one najplementijie vrste tramvaja – jedan od onih što, kada ti se jednom ukaže, više te nikad ne ostavlja samog.
Roman kontraverznog francuskog pisca Michela Houellebecqa Soumission, izdat sedmicu prije terorističkog napada na francuski satirički tjednik Charlie Hebdo, za mnoge je neizravno uticao na ovaj teroristički napad. Zanimljiv osvrt na roman, u to vrijeme imao je The Guardian.
Od kad pamtim patio sam od teških osećanja anksioznosti koja sam pokušavao da izrazim kroz svoju umetnost. Bez anksioznosti i bolesti bio bih kao brod bez kormila. – Edvard Munk
Stanislav Petrov, čovjek koji je te davne 1983. spasio svijet, u jednom trenutku kaže “Ja nisam heroj, ja sam samo bio na pravom mjestu u pravo vrijeme.” Upravo je ova izjava vrlo zabrinjavajuća jer u ovakvoj situaciji nikada se ne može biti siguran koliko se krivih ljudi može naći u krivo vrijeme na krivom mjestu, a dovoljna je samo jedna kriva procjena.
Haris Begić dvadesetogodišnji je fotograf i glumac rođen u Nizozemskoj, koji već duže vrijeme živi u Sarajevu, gdje je završio Prvu gimnaziju i upisao Fakultet političkih nauka, Odsjek za Komunikologiju/Žurnalistiku. Nedugo nakon početka drugog semestra odustao je od fakulteta jer, kako sam navodi, ima drugačije planove.
