Subota, 13 Decembra, 2025

Kategorija: Kultura

Koga boli uvo za kulturu?

Tužna činjenica je da većinu kultura ovde ne zanima. O tome bi se mogla napisati knjiga, a ovo bi mogla biti samo jedna njena strana. Ili dve.

Zašto Dilan Dog nosi crvenu košulju?

Jedno ponavljano objašnjenje, koje vuče poreklo iz gusarskih mitova, zašto neki superjunaci, recimo Dedpul (Deadpool) nose crvene kostime je da njihovi neprijatelji ne bi videli kada su ranjeni.

Priča koja se krije iza najlepše pesme na svetu

"Čekaj me, i ja ću sigurno doći" je po mišljenju mnogih najlepša ljubavna pesma na svetu ikada napisana. Napisao ju je ruski pisac Konstantin Simonov, a zbog uslova u kojim je nastala ušla je u antologiju.

GEBELS JE NIJE VOLEO (“Sudbina” pesme Lili Marlen)

Postoje najmanje dve zablude: “Lili Marlen” nije koračnica i iza nje nije stajala propaganda Trećeg rajha, već su je nemački vojnici sasvim spontano zavoleli.

Banksy – umetnost ili vandalizam

Steći globalnu popularnost, uputiti svoju poruku širom sveta, postati tema polemika i predmet divljenja a ostati anoniman, velika je i neobična stvar.

Knjiga godine: “Radnici i seljaci” Viktor Ivančić

Knjiga godine, prema izboru Tačno.net je ”Radnici i seljaci” Viktora Ivančića – revolucionarno štivo koje je do kraja otkrilo mehanizme poretka. To je i naša preporuka za čitanje.

Alhemija reči Artura Rembo

,,Hoću da budem pesnik i radim na tome da budem vidovit. Stvar je u tome da do nepoznatog treba dopreti rastrojstvom svih čula. Patnje su ogromne, ali treba biti jak, treba biti rođeni pesnik. A ja sam shvatio da sam pesnik.'' Artur Rembo

Devet teorija o misterioznoj smrti Edgara Alana Poa

I danas niko sa potpunom sigurnošću ne može da kaže kako je preminuo slavni pisac. Edgar Alan Po je poslednji put viđen u javnosti 3. oktobra 1849. godine u veoma lošem stanju.

Neobična glasnica Patti Smith

Glazbenica i pjesnikinja Patricia Lee Smith rođena je 1946. godine u Chicagu. Bila je najstarije od četvoro djece Beverly Smith, bivše jazz pjevačice i konobarice i mehaničara Grant Smitha.

Fridrihov panteistički pejzaž

U uzvišenim pejzažima nemačkog umetnika Davida Kaspara Fridriha (1774–1840) ljudska sudbina se razmatra kao hladna pustoš i uznemirujuća tišina. Njegove slike iz zrelog doba tako su radikalno odbacivale narativno istorijsko slikarstvo da su za njegovog života privukle slabu pažnju, iako je imao malu grupicu obožavalaca koji su ih kupovali. Dok se Tarner usredsredio na beznačajnost života i ljudskih napora suočenih sa svemogućim kosmosom, Fridriha zaokuplja prelaz od fizičkog zemaljskog oblika u duhovno biće koje pripada večnosti. Njegovi pejzaži su panteistički, što je specifično nemački pristup svetu, a detaljno razrađenim realističkim prizorima pripisuje metafizička svojstva koja im daju auru božanskog pristupa.