Predstava “Sablasti“ u režiji Andreja Nosova, nastala prema istoimenom djelu Henrika Ibzena, premijerno će biti izvedena u Budvi, 6. avgusta 2015. godine u 22 sata u okviru festivala Grad Teatar.
Prije točno sto godina se u Vicksburgu, gradiću na obali Mississippija na pola puta između New Orleansa i Memphisa, najglazbenijih gradova američkog juga, rodio William James Dixon, sedmi sin u obitelji bivših robova porijeklom iz Ghane, najznačajnija osoba u povijesti popularne glazbe dvadesetog stoljeća, veliki skladatelj, tekstopisac, aranžer, producent i izvođač, ključna osoba u stvaranju čikaškog blues zvuka i rock’n’rolla, iznimna osoba po svim mjerilima.
„U stripu u kojem je i crtež svojevrstan oblik pisma, Corto Maltese, dijete Gibraltara, sin andaluzijske Ciganke i engleskog mornara iz Cornwalla, romantični junak čije su avanture istodobno poziv na sanjarenje i lekcija iz slobode i tolerancije, 1996. godine, povodom obilježavanja stote obljetnice suvremenog stripa, proglašen je strip-junakom stoljeća“
... Svijet je surov, ljudi isto tako. Svi su pod svojim krovom podjednako sebeljubivi. Crkva tu nije postigla gotovo ništa. Nije uspjela da ukroti u čovjeku životinju.
Nevjerojatnu radost mi pričinjava pisati o čovjeku koji je bio jedan kompletan teatar (!!!), pisati o osnivaču kazališta u mome rodnom gradu, pisati o autoru zanimljive dramske literature i glumcu koji je prošao sve faze razvoja teatra na bh. prostorima, od one histrionske, opredmećene u teatru putujućih trupa do one monoprodukcijske kojom je okončao svoje vojevanje i bojevanje po pozornicama diljem južnoslavenskih prostora...
Tko je bila Anais Nin? Žena-mit, strastvena, karizmatična i originalna umjetnica ili, pak, poput Alme Mahler ili Dore Maar - tek fatalna muza muškim stvarateljima? U svakome slučaju, makar i nije dominirala njezina uloga spisateljice, svoje doba, prvu polovicu 20. stoljeća, obojala je vatrom, slaveći umjetnost i umjetnički svijet, slaveći sam život. Čak i u ratnome vihoru ili u vremenima kada je njegova sjena nadvijala sva područja, ostala je vjerna svome idealu, svojoj filozofiji: "Umjetnost je moja jedina religija".
