Milivoje Maričić iz Selevca kod Požarevca poznat je u svom kraju kao vrstan pekar, a čuven je i po tome što je 25. maja 1976. godine, kao uzoran mladi poljoprivrednik, u ime svih građana Jugoslavije svečano predao štafetu mladosti Josipu Brozu Titu, maršalu i dugogodišnjem predsedniku federalne države južnoslovenskih naroda.
Do 1991. godine i privatizacije o Jadran filmu se govorilo u kontekstu snimanja novih filmova, realizacije koprodukcija s američkim partnerima, milijunskih dolarskih zarada, te investicija i gradnje novih studija. Danas se o Jadran filmu govori u kontekstu propadanja i rasprodaje imovine, nesudjelovanja u snimanju filmova i izostanka koprodukcija, neriješenih financijskih odnosa s autorima filmova i poslovnim rezultatima koji nisu ni blizu nekadašnjih. U osamdesetim godinama prošlog stoljeća, kada je direktor bio Sulejman Kapić, Jadran film je znao imati i dobit od deset milijuna dolara godišnje.
Prema evolucionim modelima, socijalna anksioznost raste onda kada osoba socijalnu situaciju percipira kao hijerarhijsku i kompetitivnu (umesto kooperativnu), a sumnja u svoju sposobnost da može da se meri sa njom. Kada procenjuju prisustvo interpersonalne pretnje, uloga partnera je važna jer on pruža osećaj sigurnosti i udobnosti, i kao rezultat toga umanjuju strategije izbegavanja i protektivnog ponašanja.
Rihard Vagner je bio jedan od najznačajnijih kompozitora poznog romantizma, i kao takav, i danas uživa svjetsku slavu genijalnog stvaraoca monumentalnih muzičkih drama. Jedinstvena djela poput „Loengrina“, „Rajnskog zlata“, „Valkire“ ili „Sumraka bogova“ utemeljuju čitav jedan pravac u scenskoj umjetnosti.
"Pisac epskog narativnog dara o ženskom iskustvu, koji sa skepticizmom, strašću i vizionarskom snagom posmatra civilizaciju", reči su kojima je Nobelov komitet opisao umetničke sposobnosti spisateljice Doris Lesing.
Arethu Franklin nije potrebno posebno predstavljati: njezino samo ime odmah u misli priziva njezin moćan glas koji joj je zaradio titulu "Kraljice soula".
Javne digitalne biblioteke koje omogućavaju pristup znanju velikom broju ljudi bez obzira na njihov društveni i ekonomski status – suočavaju se sa različitim pritiscima koje vode ka njihovom gašenju. Iako su akademske i naučne zajednice veliki korisnici ovih biblioteka, oni teško stupaju u njihovu odbranu zbog strukturne uslovljenosti koja ih stavlja u službu privatnih “prestižnih” časopisa.
